I djeca mogu imati visok kolesterol: Evo kad ga treba početi provjeravati i što može uzrokovati srčani udar u mladosti

Mnogi liječnici upozoravaju da je kolesterol tihi ubojica, no jednako je važno znati da je u određenim količinama apsolutno neophodan za preživljavanje. Dakle, sve dok su vrijednosti unutar normalnih granica, nema razloga za zabrinutost.

• Kolesterol se ne otapa u krvi, već putuje kroz krvotok pomoću nosača koji se nazivaju lipoproteini. Postoje dvije vrste: lipoproteini niske gustoće (LDL), poznati kao 'loš kolesterol', i lipoproteini visoke gustoće (HDL), poznati kao 'dobar kolesterol'.

• LDL se smatra 'lošim' jer pridonosi stvaranju naslaga u arterijama, što može dovesti do njihove začepljenosti i smanjene fleksibilnosti. HDL pomaže u uklanjanju LDL-a iz arterija, prenoseći ga u jetru gdje se razgrađuje i uklanja iz tijela.

• Kolesterol ima važne funkcije – sudjeluje u izgradnji tkiva i hormona, štiti živce i pomaže probavi. Ključan je i za strukturu svake stanice u našem tijelu.

• Suprotno uvriježenom mišljenju, većina kolesterola ne dolazi iz hrane – oko 75% ga prirodno proizvodi jetra, a samo 25% unosimo hranom.

• U nekim obiteljima visok kolesterol je nasljedan – stanje se naziva obiteljska hiperkolesterolemija i pogađa 1 od 500 ljudi. Može uzrokovati srčani udar u mladosti.

• Visok kolesterol svake godine uzrokuje oko 2,6 milijuna smrti diljem svijeta.

Razina kolesterola

• Djeca također mogu imati nezdravu razinu kolesterola. Proces nakupljanja počinje već u djetinjstvu.

• Stručnjaci preporučuju osobama starijima od 20 godina da provjeravaju kolesterol svakih 5 godina. Najpouzdaniji test je 'lipoproteinski profil', koji zahtijeva 9–12 sati posta.

• Neke znakove visokog kolesterola možete vidjeti i bez testiranja – bijeli prsten oko rožnice oka i masne izbočine ispod očiju mogu upućivati na visoke vrijednosti.

• Jaja sadrže oko 180 mg kolesterola, ali imaju vrlo mali utjecaj na LDL u krvi.

• Nizak kolesterol također može biti štetan – razine ispod 160 mg/dl povezane su s povećanim rizikom od karcinoma i prijevremenim porodom.

• Visok kolesterol može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema – uz srčane bolesti, povezuje se s bubrežnim i jetrenim zatajenjem, Alzheimerovom bolesti i erektilnom disfunkcijom.

• Kolesterol je neophodan za libido jer sudjeluje u proizvodnji spolnih hormona – testosterona, estrogena i progesterona.

• Najviše razine kolesterola bilježe se u zapadnoj i sjevernoj Europi – Norveškoj, Islandu, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, s prosjekom od 215 mg/dl.

Kolesterol kod muškaraca i žena

• Muškarci imaju viši kolesterol u mladosti, ali nakon 55. godine razine kod žena rastu i postaju više od muških.

• Kolesterol pomaže i u zaštiti kože – važan je sastojak hidratantnih krema i štiti kožu od UV oštećenja. Također je potreban za sintezu vitamina D.

• I ako ne unosimo kolesterol hranom, jetra će ga svejedno proizvesti – potreban je za normalne tjelesne funkcije.

Kolesterol u hrani

• Mnogi proizvodi koji 'ne sadrže kolesterol' (pržena hrana, peciva, keksi) sadrže trans-masti koje povećavaju LDL i smanjuju HDL.

• Naslage kolesterola u arterijama čine ih debljima, tvrđima i žućkastima – gotovo kao da su obložene slojem maslaca.

Prehrana i način života

• Promjene u prehrani ključne su u borbi protiv visokog kolesterola – prednost dajte povrću, ribi, zobenim pahuljicama, orašastim plodovima, maslinovom ulju i tamnoj čokoladi.

• Uz prehranu, važno je i svakodnevno kretanje – barem 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno.

• Trudnice prirodno imaju povišene razine kolesterola – potreban je za začeće, razvoj fetusa i porođaj.

• Parovi s visokim kolesterolom češće imaju problema sa začećem – povišeni kolesterol kod jednog partnera može otežati trudnoću.

• Osim prehrane, na kolesterol utječu i genetika, fizička neaktivnost, pušenje, alkohol i stres.

• Majčino mlijeko bogato je 'dobrim kolesterolom' – ključan je za razvoj mozga i smanjenje rizika od srčanih bolesti kod beba, piše Stil.