Gastroenterolog i onkolog dr. Dino Tarabar naglašava da je za zdravlje crijeva najvažnija raznolikost u prehrani, te je objasnio kako šećer negativno utječe na crijeva.
'Raznolikost dolazi iz hrane. Šećer je najgora moguća hrana jer se već preradi i apsorbira u tankom crijevu – u debelo crijevo ne dolazi ništa, što znači da se bakterije ne hrane. Ako unesete složene ugljikohidrate, oni se ne mogu potpuno razgraditi – kao kad jedete jabuku s korom. Ta celuloza dolazi do debelog crijeva, gdje je čekaju dobre bakterije koje se njome hrane i tada čine brojne korisne stvari za nas', istaknuo je liječnik.
Doktor upozorava da, ako se bakterije ne hrane složenim ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama, dolazi do razmnožavanja štetnih bakterija poput klostridije i kandide, koje štete organizmu.
Cijeđeni sokovi uništavaju dobre bakterije
Sve više ljudi umjesto konzumacije cjelovitog voća i povrća pije svježe cijeđene sokove, no liječnik upozorava da to nije dobro.
'Tako sva vlakna ostanu u aparatu, a to su upravo hrana za probiotike. Nema potrebe za time – najbolje je jesti sirovo voće i povrće. Bakterije bi vam rekle hvala. Cjelovite žitarice, luk, češnjak, bobičasto voće, heljda, pira – to je hrana za dobre bakterije, a one nam uzvraćaju tako što nas štite', objasnio je.
Upalne bolesti crijeva
Mnogi ljudi boluju od upalnih bolesti crijeva, a mnogi ni ne znaju da ih imaju dok bolest već ne uznapreduje.
Bolesti poput Crohnove bolesti izazivaju neugodne i ponekad opasne simptome, jer mogu dovesti do strukturnih promjena u crijevima i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Kako prehranom smanjiti rizik?
Dr. Tarabar savjetuje da se ne mijenja samo vrsta hrane, već i vrijeme i način prehrane.
'Dan počnite s vlaknima – palenta, zobene pahuljice, mekinje, ječam, zob. To je hrana za dobre bakterije. Naš organizam ne može sam probaviti bjelančevine, masti i kompleksne ugljikohidrate – bakterije to čine umjesto nas. Ima ih deset na četrnaestu potenciju – to je ogroman broj. Jedite voće, povrće, za ručak kuhano meso, juhu i salatu. Navečer nemojte jesti ugljikohidrate – nema kruha, krumpira, pizze ni tjestenine. Navečer se jede meso od ručka i salata. Posljednji obrok neka bude u sedam navečer', savjetuje on.
Loše prehrambene navike
Doktor upozorava na loše navike poput neregularne prehrane, kao i konzumiranja gaziranih pića i brze hrane.
'Kad jedete brzu hranu, slatkiše, gazirana pića, i kada ne jedete redovito, već jednom dnevno – za troje ljudi – pa onda legnete... Tada vam kiselina počne 'jesti' želudac. Ljudi su sami krivi za te tegobe', tvrdi Tarabar.
Treba li uzimati probiotike preventivno?
'Postoji samo jedna situacija u kojoj to ima smisla – kad putujete u novu sredinu. Ako idete u inozemstvo, gdje je drugačija voda i hrana, možete se susresti s potencijalnim infekcijama. U tom slučaju probiotici imaju smisla. Ali ako ste zdravi i bez tegoba, uzimanje probiotika je pretjerano očekivanje.
Ljudi ni ne znaju pravilno koristiti probiotike. Kupuju ih na sniženju, najjeftinije, a postoje različiti sojevi za različite tegobe. Nije isti probiotik za nadutost, proljev ili vjetrove', objasnio je liječnik.
Aktivni ugljen – pomaže li?
'Aktivni ugljen skuplja toksine u želucu kad se otrujete. U donjem dijelu crijeva nema nikakav učinak. Ako postoje toksini u gornjem dijelu probavnog trakta, vezat će se za aktivni ugljen i izbaciti', kaže dr. Tarabar.
Kako znati da imamo problem?
'Svi se možemo otrovati hranom, i to obično traje dva-tri dana. Ali ako imate proljev koji traje mjesec dana, bolove, temperaturu – to je vrlo sumnjivo na upalne bolesti crijeva. To moraju znati i pacijenti, ali i mladi liječnici koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti', zaključuje, a prenosi Stil.
