Povišeni kolesterol nije samo posljedica masne hrane i genetike, već i svakodnevnih, naizgled bezazlenih navika kojih često nismo ni svjesni. Na kraju, najčešće stradaju srce i krvne žile. Prof. dr Dušan Vešović, specijalist medicine rada, farmacije i integrativne medicine, objašnjava koje su tri ključne pogreške koje uzrokuju porast kolesterola, što najviše šteti našem organizmu, kao i jednostavne korake kojima ga možemo držati pod kontrolom – bez drastičnih dijeta.
'Tri glavna čimbenika gotovo sigurno vode do povišenog kolesterola: nepravilna prehrana bogata lošim mastima i ugljikohidratima, kronični stres te općenito nezdrav stil života', ističe prof. Vešović.
Na pitanje što je veći problem – masti ili ugljikohidrati – odgovara da su oba faktora jednako važna.
'Iz mog iskustva, najbolji se rezultati postižu kada se u prehranu uključe zdrave masti, a istovremeno smanji unos ugljikohidrata. Time se značajno snižava razina 'lošeg' LDL kolesterola i triglicerida, dok je razina 'dobrog' HDL kolesterola većinom genetski određena', objašnjava dr. Vešović. HDL kolesterol inače pomaže u čišćenju krvnih žila jer uklanja višak kolesterola i vraća ga u jetru gdje se razgrađuje i izbacuje iz organizma. Iako je većinom nasljedan, moguće ga je djelomično povećati prirodnim putem.
'Preporučujem unos vitamina B3 kroz B-kompleks, zatim resveratrola iz crnog vina – ali umjereno, što znači čaša vina (2 dl) uz ručak, ne uz večeru i ne litra – te redovitu tjelovježbu, posebno aktivaciju velikih mišićnih skupina, poput čučnjeva, sklekova... Uz te navike razina HDL-a može se povećati i do 20 %, što je značajno za ravnotežu između lošeg i dobrog kolesterola te smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti', savjetuje.
Na crnoj listi: trans-masti
Kad su u pitanju najštetnije namirnice za kolesterol, profesor posebno upozorava na trans-masti. Ilustrira to primjerom iz prakse:
'Mlada pacijentica s povišenim kolesterolom dobila je 15 kilograma u samo godinu dana, iako nije primijetila veće promjene u načinu života. Detaljnom analizom prehrane utvrdili smo da je svakodnevno konzumirala jednu vrećicu čipsa, čime je unosila dodatnih 450–500 kcal dnevno, što je bilo dovoljno za višak kilograma', upozorava dr. Vešović.
Podsjeća da takva 'prazna' hrana, bez vlakana i kvalitetnih nutrijenata, ne zasićuje, već potiče daljnji unos kalorija tijekom dana.
Na pitanje koliko stres utječe na kolesterol, dr. Vešović odgovara da taj utjecaj svakako postoji i značajno povećava razinu 'lošeg' LDL-a, iako ga je teško točno izmjeriti.
Zlatni savjeti
Za održavanje kolesterola u zdravim granicama, profesor savjetuje tri obroka dnevno, dobru hidrataciju i redovitu tjelesnu aktivnost – npr. brzo hodanje tri puta tjedno.
'To znači da pređemo pet kilometara za sat vremena, a ne da hodamo tri sata gledajući izloge. Ako nekome to djeluje sporo, a nema problema s koljenima ili kukovima, može hodati i šest kilometara, maksimum sedam u sat vremena',savjetuje.
Prehrana bi trebala biti obogaćena zdravim mastima – polinezasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama koje nalazimo u orašastim plodovima, maslinovom ulju i plavoj ribi poput skuše, haringe, lososa, tune i sardina – najboljim prirodnim izvorima omega-3 masnih kiselina.
Osobni pristup
Profesor preporučuje i laneno ulje zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, ali i drugih hranjivih tvari.
'Ljudi najčešće konzumiraju lanene sjemenke, ali možemo koristiti i njihovo ulje. Ja, recimo, svakodnevno pijem laneno, orahovo i ulje crnog kima – u malim količinama (manje od žličice), ujutro nakon hidratacije. Zatim slijedi niz vježbi – zgibovi, sklekovi – pa doručak', otkriva profesor i naglašava koliko je važna jutarnja rutina za cjelokupno stanje organizma tijekom dana.
'Bitno je shvatiti da male, svakodnevne odluke čine ogromnu razliku na duge staze', zaključuje prof. dr. Dušan Vešović.
