Stručnjaci ipak upozoravaju da je tihi srčani udar jednako opasan kao i klasični infarkt. Prim. dr Živan Dimitrijević, kardiolog s bogatim iskustvom, naglašava koliko je važno prepoznati ovakve atipične slučajeve na vrijeme, te otkriva koja je skupina pacijenata posebno ugrožena.
'Srčani udar bez izraženih tegobanije rijetka pojava, osobito kod osoba sa šećernom bolešću, zbog polineuropatije – oštećenja živaca koji kontroliraju osjetne i motoričke funkcije. Kod tih pacijenata dolazi do propadanja živaca u mišićima, rukama i nogama, što izaziva trnce, slabost i bolove', navodi kardiolog.
Dr. Dimitrijević ističe kako čak 30 posto osoba s dijabetesom može doživjeti infarkt bez klasičnih simptoma poput jake boli iza prsne kosti koja se širi prema vratu, ramenima ili rukama. Umjesto toga, simptomi su često nejasni i blagi, poput povremenog lošeg osjećaja. Mnogi pacijenti dolaze liječniku tek nekoliko dana nakon što su već pretrpjeli infarkt, nesvjesni ozbiljnosti stanja.
'Tada gubimo dragocjeno vrijeme, posebno prva dva 'zlatna' sata tijekom kojih je najučinkovitije postaviti stentove. Kod dijabetičara često izostaje 'crveni alarm' jer nema klasičnih simptoma. Pacijent može kolabirati bez prethodnih upozorenja, a jedini simptom može biti blago gušenje', upozorava.
Redovite kontrole su ključne
S obzirom na to da čak 30 posto populacije ima dijabetes, riječ je o ozbiljnom problemu koji pogađa velik broj ljudi. Dr. Dimitrijević naglašava da gotovo svi dugogodišnji dijabetičari imaju neku razinu polineuropatije. Kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije, savjetuje se redovit odlazak liječniku.
'Njihov izabrani liječnik prvi je koji treba reagirati. Kod svakog pacijenta s dijabetesom dužim od pet ili šest godina, treba napraviti EKG na svakom pregledu, čak i ako nema tegoba', ističe dr. Dimitrijević.
Posebnu pozornost treba obratiti na simptome poput gušenja, lupanja srca ili opće slabosti. Svaka, i naizgled blaga, tegoba kod ovih pacijenata mora se shvatiti ozbiljno, jer su dijabetičari vrlo rizična skupina, napominje liječnik.
Alkohol i živci
Kronični alkoholičari također su izloženi sličnom mehanizmu oštećenja živaca kao dijabetičari. Alkohol remeti metabolizam glukoze, što može uzrokovati oštećenje živčanog sustava i povišene razine šećera u krvi.
'Alkohol izravno oštećuje gušteraču, što dodatno remeti ravnotežu šećera i dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema. Osoba ne mora biti alkoholičar – i jedno veće pijanstvo može dovesti do infarkta', upozorava kardiolog.
Bol je individualna
Još jedna situacija u kojoj infarkt može proći neprimijećeno jest kod pacijenata koji uzimaju jake lijekove protiv bolova za kralježnicu, dodaje dr. Dimitrijević. Riječ je o osobama s hernijom diska koje često uzimaju snažne analgetike.
'Ti lijekovi maskiraju sve simptome. Pacijent možda ima bolove u leđima i uzima lijekove koji potiskuju bol, ali u isto vrijeme prikrivaju i simptome srčanog udara. To je posebno opasno', objašnjava i dodaje da je osjećaj boli vrlo individualan.
'Većina ljudi odmah reagira na bol, ali postoji mali postotak populacije koji bol doživljava drugačije. Na primjer, neki pacijenti kažu: ‘Boli me nešto, ali nije to ništa’, iako je možda riječ o infarktu.
Klasični srčani udar obično izaziva bol iza prsne kosti koja se širi u ruke, vrat ili vilicu. Međutim, simptomi mogu biti vrlo nespecifični.
'Jedan pacijent imao je samo bol u donjoj vilici i osjećaj gušenja. Kombinacija koja nikome odmah ne bi sugerirala infarkt', zaključuje dr. Dimitrijević.
Srećom, većina hitnih prijema rutinski radi EKG, što omogućuje brzo prepoznavanje ovakvih stanja. To je ključno, jer simptomi često mogu zavarati i pacijenta i liječnika.
