'Vrtoglavica i bol u ovom dijelu su signal za uzbunu': Kardiolog otkriva što kad se loš kolesterol nakupi u tijelu

Visoke razine kolesterola mogu dovesti do bolesti srca i moždanog udara – bez ikakvih simptoma. Zato je za osobe starije od 40 godina važno svakih pet godina provjeravati razinu kolesterola. 

Kolesterol je masna tvar koja se prirodno nalazi u našem krvotoku. 'Neophodan je za proizvodnju hormona, poput estrogena i testosterona, i daje snagu stanicama', objašnjava Tracy Parker, viša dijetetičarka pri British Heart Foundation (BHF). Međutim, prekomjerna razina kolesterola može postati ozbiljan problem.

Visoke razine kolesterola mogu dovesti do bolesti srca i moždanog udara – bez ikakvih simptoma. Zato je za osobe starije od 40 godina važno svakih pet godina provjeravati razinu kolesterola.

Postoje dvije vrste kolesterola u krvi: 

Postoje dvije vrste kolesterola u krvi:LDL (lipoprotein niske gustoće) koji se naziva ‘lošim’ kolesterolom jer može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama što povećava rizik od srčanog i moždanog udara te HDL (lipoprotein visoke gustoće) ili ‘dobar’ kolesterol koji pomaže jetri da preradi i ukloni LDL iz krvotoka.

Što se dogodi kad se LDL kolesterol nakupi u tijeku objasnio je kardiolog dr. Petar Otašević.

'LDL ili lipoprotein niske gustoće kolesterol je čestica građena od lipida (masti) i proteina koji prenose masti kroz krvotok. Masti se zbog svoje kemijske strukture ne mogu same kretati tijelom pa lipoproteini transportiraju masti do različitih stanica u tijelu. LDL čestice sadrže veliku količinu kolesterola, a manju količinu proteina, pa se LDL često naziva 'lošim kolesterolom'. LDL kolesterol sam po sebi nije loš. To je zato što kolesterol obavlja važne funkcije u tijelu. No, previše LDL kolesterola može pridonijeti većem riziku od srčanog ili moždanog udara, jer se višak LDL kolesterola nakuplja u arterijama i dovodi do stvaranja suženja ili plakova - objašnjava prof. dr. Otašević za Kurir.

'Kad se plakovi stvaraju u krvnim žilama srca, možemo imati bolove u prsima, kada se stvaraju u krvnim žilama vrata, možemo imati vrtoglavicu, kada se stvaraju u krvnim žilama nogu, mogu imati bolove u listovima, a kada se nakupljaju u aorti, najvećoj krvnoj žili u tijelu, mogu dovesti do njezina proširenja', upozorava liječnik.

Kada trebate provjeriti razinu kolesterola?

Britanska nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporuča testiranje svakih pet godina za osobe od 40 do 74 godine, dok bi oni stariji od 75 trebali ići na godišnje kontrole. Osobe s obiteljskom poviješću bolesti srca ili angine možda će htjeti ranije zatražiti testiranje.

Testovi pokazuju ukupne razine LDL i HDL kolesterola, ali najbolje je dobiti detaljan lipidni profil, koji uključuje i trigliceride – drugu vrstu masti u krvi.

Što su trigliceridi?

Trigliceridi su pohranjena energija iz neiskorištenih kalorija. Iako su neophodni organizmu, njihov višak može povećati rizik od srčanih bolesti. Poželjna vrijednost triglicerida je ispod 2,3 mmol/L, a ako se krvna slika radi nakon gladovanja ispod 1,7 mmol/L.

Koliko genetika utječe na razinu kolesterola?

Prehrana i tjelesna aktivnost ključni su za kontrolu razine kolesterola, no genetika također igra značajnu ulogu. Mayr objašnjava: 'Kod nekih ljudi razine lipida su nasljedne, pa im je potrebna terapija, jer sama prehrana ne može vratiti vrijednosti u normalu.'

Najčešći genetski poremećaj je obiteljska hiperkolesterolemija, koja pogađa jednu od 250 osoba. Ako je netko od vaših bliskih rođaka imao srčani udar prije 55. godine (muškarci) ili 65. godine (žene), preporučuje se provjera kolesterola.

Čimbenici rizika za bolesti srca

Kolesterol je samo jedan parametar u procjeni rizika od srčanih bolesti, a ostali ključni čimbenici su:

• Dob, spol i obiteljska povijest bolesti
• Visok krvni tlak
• Pušenje i konzumacija alkohola
• Tjelesna težina i tjelesna aktivnost

Ako je ukupni rizik veći od 10%, vaš liječnik može preporučiti statine – lijekove koji snižavaju razinu LDL kolesterola i sprječavaju nakupljanje plaka u vašim arterijama.

Je li moguće sniziti kolesterol bez lijekova?

Ako visoke razine kolesterola nisu uzrokovane genetikom, pacijenti mogu prvo pokušati promijeniti način života. Redovita tjelesna aktivnost pomaže povećati HDL kolesterol, dok zdrava prehrana podržava jetru u obradi LDL kolesterola.

Male promjene koje čine veliku razliku:

• Zamjena punomasnog mlijeka obranim mlijekom
• Prijelaz od maslaca do biljnih namaza s nezasićenim masnoćama
• Smanjenje unosa prerađenog mesa

Prema nutricionistima, prve promjene u razini kolesterola mogu se vidjeti nakon samo šest do osam tjedana zdravijih navika.

Koje su namirnice najbolje za snižavanje kolesterola?

• Zobene pahuljice – beta-glukani iz zobi sprječavaju apsorpciju kolesterola u crijevima.
• Grah i leća – Bogat vlaknima i proteinima, odlična zamjena za meso.
• Orašasti plodovi i sjemenke – Puni zdravih nezasićenih masti i vitamina.
• Maslinovo i laneno ulje – Sadrže korisne mononezasićene i omega-3 masne kiseline.
• Plava riba (skuša, losos, sardine) – pomaže u održavanju zdravog srca.
  
  

Koju hranu treba izbjegavati?

• Zasićene masti – prerađeno meso, punomasni mliječni proizvodi, maslac.
• Tropske masti – kokosovo i palmino ulje sadrže visoke razine zasićenih masti.
• Ultra-prerađena hrana – Industrijski proizvodi puni trans masti i skrivenih šećera.

Što je s kolesterolom iz hrane?

Jaja, školjke i organsko meso sadrže kolesterol, ali ne utječu značajno na njegovu razinu u krvi. Problem su prije svega zasićene masti koje povećavaju LDL kolesterol. Međutim, osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom trebaju ograničiti unos ove hrane.

Što ako statini nisu dovoljni?

Statini mogu smanjiti razinu kolesterola za oko 50%, ali kod ljudi s vrlo visokim razinama to možda neće biti dovoljno. U tim slučajevima dostupni su noviji tretmani, poput inhibitora PCSK9, koji dodatno povećavaju broj LDL receptora na jetri, omogućujući njegovo učinkovitije uklanjanje iz krvotoka.

Kolesterol je neophodan za funkcioniranje organizma, ali prevelike količine mogu biti štetne za zdravlje. Pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i, ako je potrebno, lijekovi poput statina, mogu pomoći u održavanju zdrave razine i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Redoviti pregledi su ključni jer kolesterol može tiho narušiti zdravlje bez ikakvih simptoma, piše Najžena.