Visoke razine kolesterola u krvi mogu se javiti kod bilo koga, bez obzira na to je li osoba pretila ili mršava. Mnogi pogrešno vjeruju da mršavi ljudi nisu skloni problemima s kolesterolom, no to nije točno.
Kolesterol nije nužno povezan s godinama, spolom ili tjelesnom težinom. Iako se obično povećava s godinama, problemi s kolesterolom mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi.
Iako mršavi ljudi koji redovito vježbaju i ne jedu prženu ili masnu hranu mogu imati normalne razine kolesterola, to ne znači da su potpuno imuni. Ako kolesterol nije pod kontrolom, liječnik može preporučiti lijekove uz promjene prehrane i načina života.
Oko 25% osoba s normalnim indeksom tjelesne mase ima kardiovaskularne probleme poput visokog krvnog tlaka, dislipidemije i hiperglikemije.
• BMI nije toliko važan kao mjesto na kojem se masnoća pohranjuje
Visceralna masnoća (masnoća u području trbuha) usko je povezana s kardiovaskularnim bolestima. Jednostavan način da se to prepozna jest mjerenje opsega struka. Za muškarce bi trebao biti manji od 94 cm, a za žene manji od 80 cm.
• Mišićna masa i razina masnoće važniji su od ukupne tjelesne težine
Neki mršavi ljudi često imaju 'mlitave' mišiće, a listovi su im također vrlo slabi. Područje oko struka puno je masnoće, a trbušni mišići opušteni. Većinom su to uredski radnici ili osobe koje većinu dana sjede.
• Nezdrava prehrana
Biti mršav ne znači nužno da se osoba hrani zdravo. Iako neki ne jedu masno meso, možda jedu mnogo govedine, iznutrica, konzervirane hrane, povrća prženog na ulju, a rijetko kuhano povrće. Također, ima i onih koji žele ostati mršavi, ali piju mlijeko, čaj s puno šećera i gazirana pića. Zbog toga mogu apsorbirati više masti i šećera, pohraniti masnoće oko unutarnjih organa i imati manje mišićne mase.
• Sjedilački način života i brzo umaranje pri fizičkoj aktivnosti
Zbog manjka mišića i fizičke aktivnosti, fizičke sposobnosti su oslabljene. Tijelo ne može sagorijevati nakupljene masnoće, što dovodi do povećanja razine masnoća u krvi.
• Nasljedni čimbenici
Osobe koje imaju bliske rođake (roditelje, braću ili sestre) s povišenim razinama masnoća u krvi sklonije su razvoju hiperlipidemije (povišene razine lipida, uključujući kolesterol i trigliceride) već u mladosti.
Ako imate neki od ovih čimbenika, aktivne promjene životnih navika, redoviti liječnički pregledi i druge mjere opreza mogu pomoći da izbjegnete ovu 'skrivenu' opasnost u obliku povišenog kolesterola.
Najčešći mitovi o kolesterolu
Dakle, i mršave osobe mogu imati povišeni kolesterol ako se nezdravo hrane, ne vježbaju ili imaju obiteljsku povijest bolesti. Ovo su neki od uobičajenih mitova:
• MIT 1: Samo ljudi s viškom kilograma imaju visok kolesterol
Razine kolesterola ne ovise isključivo o tjelesnoj težini. Čak i ako ste vitki, nezdrava prehrana, manjak aktivnosti ili genetika mogu uzrokovati povišen kolesterol.
• MIT 2: Djeca ne trebaju brinuti o kolesterolu
Problemi mogu početi već u djetinjstvu, osobito ako postoji obiteljska povijest. Obiteljska hiperkolesterolemijamože povećati rizik od bolesti srca u mladosti. Rano otkrivanje i liječenje su ključni.
• MIT 3: S testiranjem kolesterola možete čekati do srednje dobi
Preporučuje se da svi odrasli od 20. godine na dalje redovito provjeravaju kolesterol svakih 4–6 godina. Rano testiranje pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
• MIT 4: Kolesterol je uglavnom muški problem
Iako žene imaju određenu zaštitu prije menopauze zahvaljujući estrogenu, nakon menopauze razine kolesterola mogu porasti. I žene trebaju redovito pratiti svoje zdravlje.
• MIT 5: Ne trebate provjeravati kolesterol ako vam liječnik to ne kaže
Briga za vlastito zdravlje znači tražiti analizu kolesterola od 20. godine nadalje. Pravovremeno otkrivanje rizika omogućuje preventivne mjere.
• MIT 6: Prehrana i vježbanje dovoljni su za kontrolu kolesterola
Iako su važni, i godine, genetika i druge navike utječu na razinu kolesterola. Zdrav način života ključan je, ali nije uvijek dovoljan sam po sebi.
• MIT 7: Ako uzimate lijekove, ne morate mijenjati način života
Lijekovi su učinkoviti, ali najbolji rezultati postižu se u kombinaciji s pravilnom prehranom i tjelovježbom. To je dio šire strategije prevencije bolesti srca i moždanog udara.
• MIT 8: Ako na hrani piše da nema životinjskih masnoća, ona je zdrava za srce
Takva hrana i dalje može sadržavati zasićene i trans masti. Važno je čitati deklaracije i birati one koje ne sadrže te nezdrave masti.
• MIT 9: Prelazak s maslaca na margarin rješava problem
Iako margarin može imati manje životinjskih masti, mnogi sadrže nezdrave trans masti.
Razumijevanjem ovih mitova možete poduzeti odgovarajuće korake za prevenciju povišenog kolesterola i smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Visok kolesterol i ateroskleroza – jeste li u riziku?
Visok kolesterol jedan je od glavnih čimbenika rizika za aterosklerozu. Iako se preporučuje da liječnici rutinski pregledavaju pacijente starije od 40 godina na poremećaje lipida, i mlađe odrasle osobe (od 18 godina naviše) treba testirati ako imaju bilo koji od sljedećih čimbenika rizika – bez obzira na tjelesnu težinu:
- dijabetes melitus
- obiteljska povijest kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca) prije 50. godine kod muškaraca, odnosno prije 60. kod žena
- obiteljska povijest koja ukazuje na familijarnu hiperlipidemiju
- više faktora rizika za koronarnu bolest srca (npr. pušenje, visoki krvni tlak)
