Poznato je da slanina i vrhnje imaju visok udio masnoće te su često proglašeni jednom od najkontroverznijih namirnica. Još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, slanina, svinjska mast, meso, punomasni sirevi, vrhnje i maslac našli su se na popisu namirnica koje bi trebalo izbjegavati jer pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti, budući da utječu na povećanje razine masnoća u krvi.
Ova teza tada je potaknula brojne rasprave, a mnogi se slažu da spomenute namirnice ne štete zdravlju ako se konzumiraju u umjerenim količinama.
Doktorica Danijela Ristić Medić, viša znanstvena suradnica Centra izvrsnosti za istraživanje prehrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja, u intervjuu za Novosti objasnila je da prirodne masti, koje najčešće unosimo putem namirnica životinjskog podrijetla, nisu u potpunosti odgovorne za stvaranje naslaga na stijenkama krvnih žila:
'Istina je da prekomjeran unos zasićenih masti povećava ukupnu razinu kolesterola u krvi, ali istovremeno podiže i razinu dobrog HDL kolesterola, što znači da rizik od koronarne bolesti nije nužno povećan. Naime, za stvaranje plaka na stijenkama krvnih žila nije dovoljan samo povišen kolesterol – mora postojati i upalni proces. On nastaje kada u organizam unosimo prekomjerne količine trans-masti koje se nalaze u uljima, margarinu, lisnatom tijestu i konditorskim proizvodima.'
Istaknula je i da su trans-masne kiseline vrlo zastupljene u prehrani te je otkrila koje ih namirnice sadrže.
'Naša ulja mogu sadržavati i više od tri grama trans-masnoća na sto mililitara. Visok udio ovih štetnih masnoća nalazimo i u margarinima, namazima, pojedinim suhomesnatim proizvodima, slatkišima te, naravno, brojnim pekarskim specijalitetima. Čak i neki margarini koji se reklamiraju kao proizvodi bez trans-masti ipak ih sadrže, doduše u manjem postotku – oko 0,2 grama na sto grama proizvoda', objasnila je.
Budući da trans-masne kiseline dominiraju u prehrani, postavlja se pitanje u kojoj ih je mjeri sigurno konzumirati, odnosno koliku količinu organizam može tolerirati.
'Trans-masti u prehrani definitivno treba izbjegavati jer su izrazito štetne. Njihov unos povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila. Ako dnevno unosimo pet grama trans-masnoća, rizik od kardiovaskularnih bolesti raste za čak 23 posto. U sastavu proizvoda, trans-masti su označene kao hidrogenizirana ili djelomično hidrogenizirana biljna mast. One ne bi smjele činiti više od jedan posto ukupnih masnoća koje unosimo prehranom', kaže doktorica.
Osim zasićenih prirodnih masti, koje su još zdrave masnoće?
'To su one koje nazivamo esencijalnim masnim kiselinama, poput omega-3 masnih kiselina. Nazivamo ih esencijalnima jer ih naš organizam, kao ni omega-6 masne kiseline, ne može sam proizvesti – moramo ih unositi prehranom. Omega-3 masne kiseline nalaze se u ribama sjevernih mora, lanenim sjemenkama i ulju, chia sjemenkama te orašastim plodovima', zaključila je, a prenosi Stil.
· Reagiraj
