Iako je jutro ključno doba dana za pokretanje metabolizma i unaprjeđenje koncentracije, mnogi ga započinju bez najvažnijeg obroka – doručka – najčešće zbog užurbanog načina života i brojnih jutarnjih obaveza. No, ta navika može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Dijabetologinja i endokrinologinja dr. Luiza Napiorkowska ističe da preskakanje doručka povećava koncentraciju inzulina u tijelu i pogoršava inzulinsku rezistenciju, što dovodi do tzv. abdominalne debljine – nakupljanja masnoća u predjelu trbuha. Takva vrsta debljine posebno je opasna jer povećava rizik od metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Osim što ometa ravnotežu šećera u krvi, preskakanje doručka može loše utjecati i na kognitivne funkcije. Visoka razina inzulina može umanjiti sposobnost koncentracije i održavanja pažnje, što je posebno zabrinjavajuće kod djece i mladih, s obzirom na školske i akademske zahtjeve s kojima se svakodnevno suočavaju.
Inzulinska rezistencija,kako dalje objašnjava dr. Napiorkowska, može nastati i kao posljedica prekomjerne tjelesne težine, starenja, smanjene fizičke aktivnosti, ali i nekih zdravstvenih stanja poput Cushingovog sindroma ili hemokromatoze.
Negativne posljedice preskakanja doručka ne odnose se samo na djecu – i odrasli koji zanemaruju jutarnji obrok izlažu se većem riziku od pretilosti i bolesti srca.
Studija iz 2015. godine objavljena u časopisu Diabetes Care pokazala je da osobe s dijabetesom tipa 2 koje preskaču doručak imaju znatno veći rizik od naglih skokova glukoze tijekom dana, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za njihovo zdravlje. Profesorica Daniela Jakubowicz s Sveučilišta u Tel Avivu naglašava da izostavljanje doručka kod dijabetičara dodatno narušava funkciju beta-stanica gušterače, što rezultira povišenom razinom glukoze u krvi i otežanom regulacijom šećera.
U konačnici, redovit i uravnotežen doručak nije samo pitanje energije, već i ulaganje u dugoročno zdravlje – kako kod djece, tako i kod odraslih, piše Espreso.
