Često čujemo da postoji 'dobar' i 'loš' kolesterol, te da prvi treba povećati, a drugi smanjiti. Zašto je to tako i kakve rizike za naše zdravlje predstavlja povećana razina 'lošeg' kolesterola, otkrio je kardiolog Petar Otašević.
'LDL ili lipoprotein niske gustoće kolesterol je čestica građena od lipida (masti) i proteina koji prenose masti kroz krvotok. Masti se zbog svoje kemijske strukture ne mogu same kretati tijelom pa lipoproteini transportiraju masti do različitih stanica u tijelu. LDL čestice sadrže veliku količinu kolesterola, a manju količinu proteina, pa se LDL često naziva 'lošim kolesterolom'. LDL kolesterol sam po sebi nije loš. To je zato što kolesterol obavlja važne funkcije u tijelu. No, previše LDL kolesterola može pridonijeti većem riziku od srčanog ili moždanog udara, jer se višak LDL kolesterola nakuplja u arterijama i dovodi do stvaranja suženja ili plakova', objašnjava prof. dr. Otašević.
'Kad se plakovi stvaraju u krvnim žilama srca, mogu nas boljeti prsa, kad se stvaraju u krvnim žilama vrata, vrtoglavica, kad se stvaraju u krvnim žilama nogu, mogu imati bolovi u potkoljenicama, a kad se nakupljaju u aorti, najvećoj krvnoj žili u tijelu, mogu dovesti do njezina proširenja', objašnjava liječnik.
Prema riječima doktora Otaševića, LDL kolesterol kod većine odraslih trebao bi biti ispod 2,6 mmol/L.
'Međutim, ako ste već imali infarkt, moždani udar ili revaskularizaciju miokarda (stent, premosnica), tada bi LDL trebao biti ispod 1,4 mmol/L', ističe.
Kako se određuje razina kolesterola?
Liječnik provjerava razinu kolesterola (uključujući LDL) u vašoj krvi jednostavnim testom koji se zove lipidni panel.
'Nakon što dobijete rezultate, važno je razgovarati sa svojim liječnikom o tome što rezultati koje ste dobili znače, uključujući LDL i HDL kolesterol. HDL (lipoprotein visoke gustoće) je 'dobar kolesterol' koji pomaže ukloniti dodatni LDL kolesterol iz krvi. Općenito govoreći, preporučljivo je imati više razine HDL kolesterola (idealno iznad 1,6 mmol/L) i niže razine LDL kolesterola kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ako je vaš LDL previsok, a HDL prenizak, liječnik vam može preporučiti promjene načina života i/ili lijekove kako bi vam vrijednosti kolesterola bile unutar zdravog raspona.
Čimbenici rizika za razvoj 'lošeg' kolesterola
Mnogi čimbenici, od kojih neke ne možemo promijeniti, mogu uzrokovati visoke razine LDL-a.
Prehrana
Masno meso, punomasni mliječni i pekarski proizvodi te brza hrana sadrže velike količine zasićenih i trans masti koje povisuju LDL kolesterol.
Tjelesna težina
Prekomjerna težina/pretilost može povisiti LDL kolesterol.
Duhanski proizvodi
Upotreba duhana (čak i bezdimni duhan i cigarete) snižava HDL kolesterol što može dovesti do povišenih razina LDL.
Lijekovi
Neki lijekovi koje uzimate za liječenje drugih stanja mogu povisiti razinu LDL-a. Tipičan primjer su lijekovi protiv HIV-a.
Druge bolesti
Možete imati više razine LDL-a ako imate dijabetes, kroničnu bolest bubrega ili HIV.
Godine
Kako starite, razina kolesterola prirodno raste.
Nasljeđivanje
Ako članovi uže obitelji imaju visok kolesterol, postoji značajna vjerojatnost da ćete i vi imati visok kolesterol.
'Genetski' kolesterol
Određeni broj pacijenata, koji nije mali, može imati i određenu genetsku grešku koja dovodi do povišenog kolesterola. Ova se bolest naziva obiteljska hiperkolesterolemija i nije nimalo rijetka. Riječ je o ljudima koji su izloženi vrlo visokim razinama kolesterola i, ako ga ne kontroliraju, često dožive infarkt miokarda u ranijoj dobi.
Kako smanjiti razinu 'lošeg' kolesterola
Doktor Otašević kaže da postoji nekoliko načina za smanjenje LDL kolesterola.
'Prije svega treba promijeniti način života i zdravo se hraniti, preporuča se mediteranska prehrana. Izbjegavati pušenje bilo koje vrste, više tjelesne aktivnosti, barem 30 minuta hodanja dnevno, održavati zdravu težinu (BMI indeks ispod 25). Ako sve ove aktivnosti ne dovedu do željene razine smanjenja LDL kolesterola nakon tri mjeseca, tada liječnik može propisati neke lijekove. Statini se većini ljudi propisuju kao prvi izbor za liječenje visokog LDL-a. Nuspojave ovih lijekova uključuju prolazno oštećenje jetre (1-2% bolesnika) ili bolove u mišićima (5% bolesnika).
