U ubrzanom ritmu svakodnevnog života prehrana često postaje praktična i brza, a ne uvijek pažljivo odabrana. Iako je lako posegnuti za gotovim rješenjima i slatkim ili slanim zalogajima, stručnjaci upozoravaju da određene namirnice mogu dugoročno narušiti zdravlje. Ultraprerađena hrana, iako privlačna i praktična, često je siromašna esencijalnim nutrijentima, a bogata dodanim šećerom, solju i nezdravim mastima.
Registrirani dijetetičar Luke Corey ističe da je najopasnija hrana ona s visokom kalorijskom gustoćom i niskom nutritivnom vrijednošću. Takvi proizvodi ne samo da doprinose debljanju, nego i povećavaju rizik od ozbiljnih kroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti i dijabetes.
U nastavku donosimo tri namirnice koje bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo konzumirati samo u iznimno rijetkim prilikama.
1. Zamrznuta pizza
Iako iznimno praktična, zamrznuta pizza tipičan je primjer ultraprerađene hrane.
Zašto je problematična?
• Visok udio natrija (sol): Jedna porcija često premaši polovinu preporučenog dnevnog unosa. Prekomjeran unos soli izravno je povezan s povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom).
• Zasićene masti:Sir i mesne prerađevine poput kobasica u pravilu su bogati zasićenim mastima.
• Dodani šećeri: U tijesto i umak nerijetko se dodaje šećer radi boljeg okusa i duljeg roka trajanja.
• Niska nutritivna vrijednost: Unatoč visokoj kalorijskoj vrijednosti, sadrži vrlo malo vlakana, vitamina i minerala.
Praktičan savjet:
Ako ne možete odustati od pizze, pripremite je sami. Koristite integralno brašno, tanko nanesite domaći umak od rajčice bez dodanog šećera te odaberite manju količinu kvalitetnog sira i svježe povrće.
2. Gazirana pića
Gazirani napitci klasičan su primjer 'praznih kalorija' - pružaju energiju bez nutritivne vrijednosti.
Zašto su problematična?
• Velika količina šećera: Prosječna limenka sadrži sedam do deset žličica dodanog šećera. Takav 'tekući šećer' brzo ulazi u krvotok i naglo povisuje razinu inzulina.
• Rizik od debljanja i dijabetesa tipa 2: Lako se piju u velikim količinama jer ne stvaraju osjećaj sitosti, što pridonosi porastu tjelesne mase i inzulinskoj rezistenciji.
• Kiselost: Visoka kiselost, često zbog fosforne kiseline, štetna je za zubnu caklinu te dugoročno može utjecati na zdravlje kostiju.
Praktičan savjet:
Gazirane sokove zamijenite vodom s kriškama svježeg voća (limun, naranča, krastavac) ili nezaslađenim gaziranim vodama. Hladni ili topli čajevi bez šećera također su izvrsna alternativa.
3. Mesne prerađevine (slanina, kobasice, delikatese)
Prerađeno meso, uključujući slaninu, kobasice, hrenovke i suhomesnate proizvode, predstavlja velik zdravstveni rizik.
Zašto su problematične?
• Visok udio natrija i zasićenih masti: Proizvode se tako da budu izrazito ukusni, što se postiže visokim razinama soli i masti.
• Nitriti i nitrati: Koriste se kao konzervansi radi produljenja trajnosti i očuvanja boje. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) klasificirala je prerađeno meso kao karcinogen skupine 1, što znači da postoje uvjerljivi dokazi o povezanosti s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.
• Aditivi i 'prazne' kalorije: Osim soli i masti, često sadrže i razne aditive, dok su istodobno siromašni vlaknima i ključnim nutrijentima.
Praktičan savjet:
Smanjite unos prerađenog mesa na minimum. Birajte svježe nemasne komade mesa, pečenu piletinu, puretinu ili ribu. Za sendviče koristite tunu iz konzerve ispranu od viška soli ili tanko rezani pršut, Espreso.
