Povišene vrijednosti kolesterola u krvi, ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, ateroskleroze i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja. Poseban je problem što povišeni kolesterol u početku najčešće ne uzrokuje vidljive simptome.
Klinička nutricionistica dr. Olga Ličina objasnila je u kojim situacijama kolesterol ipak može dati određene znakove upozorenja te kako bi se trebale hraniti osobe koje imaju sklonost njegovu povišenju.
Prema njezinim riječima, povećane razine LDL-a, odnosno 'lošeg' kolesterola, uglavnom ne izazivaju jasne tegobe, osobito u ranim fazama. Upravo zbog toga ovaj se poremećaj često naziva 'tihim', jer osoba bez laboratorijskih nalaza ne može znati da ima problem.
Ako su vrijednosti LDL kolesterola dugotrajno visoke, mogu dovesti do ateroskleroze, odnosno nakupljanja masnih naslaga na stijenkama krvnih žila. To stanje može uzrokovati simptome poput bolova u prsima, umora, hladnih stopala, bolova u nogama, a jedan od vidljivijih znakova su žućkaste naslage na koži ili oko očiju, poznate kao ksantelazme. Ipak, većina ljudi ne osjeti nikakve smetnje sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija, poput srčanog ili moždanog udara.
Najsigurniji način za utvrđivanje razine kolesterola jest laboratorijska analiza krvi.
Na povišeni kolesterol utječe kombinacija prehrane, genetike i životnih navika. Prehrana bogata zasićenim i trans mastima, jednostavnim šećerima te siromašna vlaknima značajno povećava LDL kolesterol. Uz pravilne prehrambene promjene moguće je sniziti LDL za 10 do 15 posto. S druge strane, kod osoba s nasljednim poremećajima, poput obiteljske hiperlipidemije, kolesterol može biti vrlo visok bez obzira na prehranu. Ipak, kod većine ljudi ključnu ulogu imaju stil života i prehrambene navike.
Prevencija povišenog kolesterola započinje usvajanjem zdravog načina života, a prvi korak je promjena prehrane. Potrebno je smanjiti unos zasićenih masnoća koje se nalaze u masnom crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima, kao i izbjegavati transmasti prisutne u industrijski prerađenoj hrani. Prehranu je poželjno temeljiti na voću, povrću i mahunarkama zbog visokog udjela vlakana, koja dokazano pomažu u snižavanju kolesterola. Cjelovite žitarice također su važan izvor vlakana, dok bi masti trebalo unositi prvenstveno iz biljnih izvora, poput maslinova ulja, orašastih plodova i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
Tjelesna aktivnost i prestanak pušenja također imaju velik utjecaj. Održavanje zdrave tjelesne težine može znatno smanjiti LDL i povisiti HDL, odnosno 'dobar' kolesterol. Redovito kretanje, barem 30 minuta dnevno, doprinosi boljoj regulaciji kolesterola i kontroli tjelesne mase. Prestanak pušenja posebno je važan jer pušenje snižava HDL kolesterol i oštećuje krvne žile, čime se povećava rizik od ateroskleroze.
Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkohola dodatno negativno utječe na razinu kolesterola jer može oštetiti jetru i poremetiti metabolizam lipida. Zbog toga su redoviti liječnički pregledi iznimno važni, osobito kod osoba s obiteljskom poviješću povišenog kolesterola.
Za održavanje zdravih vrijednosti kolesterola preporučuje se prehrana bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima i ribom. Namirnice poput jabuka, krušaka, bobičastog voća, brokule i špinata obiluju vlaknima i antioksidansima koji pomažu u snižavanju LDL-a. Zobene pahuljice, integralni kruh, smeđa riža i kvinoja također su izvrstan izbor. Zdrave masnoće iz maslinova ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki, kao i riba poput lososa, sardina i skuše, doprinose snižavanju triglicerida i povećanju HDL kolesterola.
S druge strane, potrebno je ograničiti unos masnog crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina, brze hrane i margarina. Rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog kruha, slatkiša i zaslađenih napitaka, mogu povećati trigliceride i LDL kolesterol. Osim prehrane, i stres može negativno utjecati na razinu lipida u krvi, pa je važno pronaći načine za njegovo smanjenje, poput opuštajućih aktivnosti ili hobija.
