Zagrepčanka Andreja Čakija godinama se mučila s promjenama na koži nepoznatog uzroka i niskim vrijednostima željeza i hemoglobina. Nitko nije imao racionalno objašnjenje za njezine tegobe koje su prvo pripisivali stresu, kako to obično biva kod svih bolesti "nepoznatog uzroka“, a potom i životinjskoj dlaci, budući da je u to vrijeme Andreja bila studentica na Veterinarskom fakultetu. Tek kad ju je godinama kasnije dermatologica poslala na mjerenje IgA antitijela tkivne transglutaminaze, a potom i na biopsiju sluznice tankog crijeva, nalazi su pokazali kako Andreja boluje od celijakije, nasljedne autoimune bolesti koja se javlja u genetski predisponiranih osoba, a uzrokuje je gluten. Gluten je mješavina strukturiranih bjelančevina u zrnu pšenice, raži i ječmu. Zbog intolerancije na gluten, tijelo stvara antitijela koja “napadaju“ vlastite molekule, oštećuju sluznicu tankog crijeva i uništavaju crijevne resice, što otežava apsorpciju hranjivih tvari.
Potpuno oštećenje crijevnih resica i 300 IU/ml vrijednost anti-tTG IgA (gornja granica je 18 IU/ml) – istina je s kojom se Andreja suočila prije četiri godine, u svojoj 46-oj, što ju je nagnalo na potpunu promjenu prehrambenih i životnih navika. Odmah se učlanila u udrugu CeliVita, gdje je dobila veliku podršku i niz početnih savjeta, preporuka i informacija kako bi što lakše započela s pripremom bezglutenskih obroka.
"Jako volim kuhati pa sam pripremu jela prilagodila novim okolnostima. Uz malo mašte i želje za eksperimentiranjem u kuhinji, bezglutenska prehrana može biti raznovrsna i, usudila bih se reći, bolja u odnosu na hranu pripremljenu s brašnom koje sadrži gluten. Moram naglasiti i to da imam i veliku podršku članova obitelji, koji jako paze da ne kontaminiraju s glutenom naš životni prostor. Naime, kod celijakije nije stvar samo u eliminiranju glutena iz prehrane, već i u činjenici da i susret s kontaminiranim posuđem, priborom za jelo može izazvati nadutost, dijareju, bolove u trbuhu, promjene na koži i druge simptome povezane s celijakijom. Kako je gluten vrlo ljepljiv, nije ga lako eliminirati pa tako, primjerice, kad idemo u restoran ili sl., sa sobom uvijek nosim alkohol s kojim čistim pribor za jelo. Bilo kakvo druženje ili putovanja zahtijevaju oprez, no s vremenom ipak naučite živjeti s bolešću“, priča Anderaja koja se, budući da često putuje, osim na bezglutenske restorane, oslanja i na Registar bezglutenskih proizvoda koji se, srećom, stalno nadopunjuje novim proizvodima.
Gluten, taj kompleksni prirodni protein pronalazimo ne samo u raznim žitaricama (poput pšenice, ječma, raži ili zobi), već i u njihovim prerađevinama. No, bezglutenski krekeri, keksi, tjestenina i drugi proizvodi danas su puno dostupniji nego prije, jer su dio standardne ponude u trgovinama, što oboljelima olakšava svakodnevicu. Ako tragate za sigurnom, kvalitetnom i ukusnom alternativom, linija proizvoda Amo Essere bez glutena iz Eurospina, označena srcem boje lješnjaka, odličan je izbor. Svi poklonici talijanske kuhinje, poznate po svojoj jednostavnosti, dugoj tradiciji i autentičnim okusima, zasigurno će pronaći nešto za sebe u bogatoj Eurosoin ponudi autohtonih talijanskih tjestenina.
Linija tjestenina bez glutena Amo Essere uključuje fusille, penne rigate, ditaline rigate te špagete na bazi kukuruznog i rižinog brašna, kao i svježe gnocchije od krumpira. Tu je i bezglutensko tijesto za pizzu, kruh, brojne slane i slatke grickalice, panirani štapići od bakalara, krušne mrvice…, pa čak i bezglutensko pivo.
Inače, osim proizvoda bez glutena, Amo Essere brend nudi i pirok izbor bio prehrambenih proizvoda, onih bez laktoze, vegetarijansku liniju, kao i organsku liniju za osobnu higijenu i čišćenje, čime potvrđuju da itekako paze na specifične potrebe i navike kupaca.
Povodom Međunarodnog dana celijakije, koji se obilježava 16. svibnja, i mjeseca svjesnosti o celijakiji, u Zagrebu je proteklog vikenda već održana javnozdravstvena akcija s ciljem osvještavanja javnosti o ovoj bolesti. Udruga CeliVita 17. svibnja organizira dvije radionice pripreme bezglutenskih proizvoda od tijesta, a 27. svibnja zajedno sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu i udrugom studenata PBF-a i panel raspravu na temu studentske bezglutenske prehrane.
"Trenutačno niti jedna menza u Hrvatskoj ne nudi siguran bezglutenski obrok. Zbog toga je studentima s celijakijom studiranje značajno otežano, pogotovo izvan matičnog grada. Izostanak sustavne podrške često rezultira kršenjem stroge bezglutenske prehrane i izlaganje riziku za razvoj različitih komplikacija bolesti“, upozorava Antonio Eleršek iz CeliVite. Kako stručni suradnik – nutricionist upozorio je ljude i na to da izbacivanje glutena nije trend te da ne prelaze na bezglutensku prehranu prije nego što prođu postupak dijagnostike jer se celijakija ne može dijagnosticirati ako je osoba već na bezglutenskoj prehrani.
*Sadržaj nastao u suradnji s Eurospinom.
