Jeste li primijetili da vam pamćenje slabi? Sve češće zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, teško se prisjećate imena poznanika ili vam promiču detalji iz razgovora? S godinama, stresom i modernim načinom života, naš mozak prolazi kroz promjene koje mogu utjecati na sposobnost pamćenja.
Jedna česta navika šteti pamćenju
Jedna jednostavna dnevna navika mogla bi negativno utjecati na vaše pamćenje, ali neurolog dr. Ramon Velasquez ističe kako mala promjena u ponašanju može pomoći u očuvanju zdravlja mozga. Milijuni ljudi svakodnevno prakticiraju ovu naviku, a da nisu svjesni njezinog utjecaja na kognitivne funkcije, piše britanski Express.
Radi se o jedenju bez pažnje – konzumaciji hrane dok smo ometeni, primjerice gledanjem televizije, skrolanjem po društvenim mrežama ili radom za računalom. To može ubrzati slabljenje pamćenja, osobito kod osoba starijih od 40 godina.
'Većina ljudi nema pojma da to svakodnevno ponašanje može imati tako velik utjecaj na njihovo pamćenje. Riječ je o aktivnosti koju mnogi obavljaju više puta dnevno, bez razmišljanja', pojasnio je dr. Velasquez, konzultant za neuroznanost i savjetnik za istraživanja pri Mind Lab Pro.
Probava počinje u mozgu
Veza između nesvjesnog jedenja i slabljenja pamćenja jača je nego što većina misli. Kada jedemo bez pažnje, naš mozak prelazi na 'autopilot'.
'Jedemo li nesvjesno, propuštamo priliku da uključimo mozak u proces. Probava počinje u mozgu, a ne u želucu. Pogled, miris i iščekivanje hrane pokreću važne kognitivne procese koji pripremaju tijelo za učinkovitu obradu nutrijenata', rekao je Velasquez.
S godinama mozak postaje osjetljiviji na upale i oksidativni stres, a obje pojave pogoršavaju se lošim prehrambenim navikama. Istraživanja pokazuju da nesvjesno prejedanje često dovodi do unosa većih količina prerađene hrane bogate šećerima i nezdravim mastima, što dodatno ubrzava kognitivni pad.
Obrok treba trajati
'Mozak čini samo 2% tjelesne mase, ali troši čak 20% energije tijela. Kvaliteta 'goriva' koje unosimo, kao i način na koji ga unosimo, direktno utječe na kognitivne funkcije – osobito na formiranje sjećanja i prisjećanje', naglašava Velasquez.
Preporučuje male, ali učinkovite promjene u prehrambenim navikama koje mogu pomoći u očuvanju pamćenja i moždanih funkcija. Jedna od njih je stvaranje posebnog prostora za obroke i užine. Jedenje za radnim stolom, ispred televizora ili uz frižider potiče rastresenost i smanjuje moždanu uključenost u proces prehrane.
Usporavanje tempa jedenja još je jedan važan korak. Dr. Velasquez predlaže pravilo 20 minuta – svaki bi obrok trebao trajati najmanje toliko, uz svjesno žvakanje i male pauze između zalogaja. Mozgu je, naime, potrebno približno 20 minuta da registrira sitost, što znači da sporije jedenje ne samo da poboljšava probavu, već i jača neuronske putove povezane s pamćenjem.
Angažirajte osjetila dok jedete
Još jedna ključna praksa jest uključivanje svih osjetila tijekom obroka. Promatranje hrane – njezinih boja, mirisa i teksture – prije konzumacije može poboljšati moždanu aktivnost. Prepoznavanje okusa i uočavanje promjena tijekom žvakanja aktivira više regija mozga i potiče jačanje neuronskih mreža zaduženih za pamćenje.
Uvođenjem jednostavnih, ali promišljenih navika, osobe starije od 40 godina mogu znatno poboljšati pamćenje i kognitivne sposobnosti, osiguravajući zdraviji mozak za godine koje dolaze, piše Najžena.
