Često dobivamo savjete da u prehranu uključimo više voća i povrća, ali nemamo puno smjernica o tome koje su namirnice zaista najkorisnije našem zdravlju, odnosno najbogatije hranjivim tvarima.
Nutricionisti nas često upućuju na zeleno lisnato povrće, no ispostavilo se da se takve namirnice mogu drastično razlikovati u sadržaju hranjivih tvari.
Jennifer Di Noia, profesorica sa Sveučilišta William Paterson provela je istraživanje o tome koje su namirnice najzdravije i objavila rezultate u časopisu Preventing Chronic Disease Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Di Noia se usredotočila na 17 hranjivih tvari koje su stručnjaci za prehranu iz Ujedinjenih naroda i Instituta za medicinu označili kao važne za zdravlje i smanjenje rizika od srčanih bolesti: kalij, vlakna, proteini, kalcij, željezo, tiamin, riboflavin, niacin, folat, cink te vitamini A, B6, B12, C, D, E i K.
Zatim je detaljno proučila znanstvenu literature te izračunala koliko hranjivih tvari određena namirnica sadrži po kaloriji energije koju pruža (na temelju prehrane od 2.000 kalorija dnevno); što je vrijednost viša, to je namirnica moćnija.
Zanimljivo je istaknuti da se na listi zdravih namirnica našlo ukupno sedam voćaka, a najzdravija vrsta voća je u ukupnom poretku zauzela tek 28. mjesto. Na vrh liste dospjelo je povrće.
5 najzdravijih namirnica na svijetu
5. Špinat
S malo kalorija (samo 23 na 100 grama) i puno nutritivnih benefita špinat je superhrana koju bi svatko trebao uvrstiti u svoju prehranu. Sadrži puno željeza, vitamina C i antioksidansa, a malo ugljikohidrata. Također je bogat proteinima i vlaknima.
Špinat sadrži iznimno malo ugljikohidrata i ima vrlo nizak glikemijski indeks što znači da ne uzrokuje nagli porast šećera u krvi pa je dobar i za dijabetičare.
4. Lišće cikle
Općepoznata je činjenica da je korijen cikle zdrava namirnica, no lišće ove biljke često bude nepravedno zanemareno i završi u smeću. Lišće cikle je zdravo i možete ga jesti poput blitve ili špinata.
Jedna porcija lišća cikle, oko 38 grama, osigurava gotovo polovicu dnevne preporučene doze vitamina A. On je antioksidans topiv u mastima, a važan je za reproduktivni i imunološki sustav, kao i za zdravu, blistavu kožu.
3. Blitva
Blitva sadrži vitamine B, C i beta karoten te minerale magnezij, željezo, kalij, kalcij, a bogata je i ugljikohidratima, proteinima i biljnim uljima.
Jedna je od najzdravijih vrsta lisnatog povrća, nema visoku energetsku vrijednost, ali ima izvrsnu kombinaciju tradicionalnih vitamina i minerala, fitonutrijenata i dijetalnih vlakana.
Zbog visokog udjela vitamina K, magnezija i kalcija smatra se snažnim čuvarom zdravlja kostiju. Flavonoidi koji se nalaze u njemu poznati su kao siringična kiselina koja pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.
2. Kineski kupus
Ljekovita svojstva ove biljke poznata su još iz doba drevne kineske civilizacije, a danas je rasprostranjena po cijelom svijetu.
Kineski kupus bogat je izvor brojnih važnih vitamina, poput vitamina A, C i K. Vitamin A neophodan je za pravilan rad imunološkog sustava, dobar vid te rast kostiju i zuba, dok vitamin K igra važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi.
Osim toga, vitamin K poboljšava apsorpciju kalcija i održava gustoću kostiju. Vitamin C je poznati prirodni antioksidans koji nas štiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Kineski kupus obiluje vitaminom D koji poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora te tako utječe na zdravlje zubi i kostiju te značajne količine folne kiseline i vitamina B6.
1. Potočarka
Potočarka ima brojne zdravstvene dobrobiti, bogata je vitaminom A i kalijem, više od običnog zelenog povrća, a ima više vitamina C od naranče.
‘Potočarka je jedno od najzdravijih povrća na planetu, a njezino lišće sadrži i značajne količine vitamina E koji je jedan od najjačih antioksidansa, poznat i kao vitamin mladosti. Ova biljka također je bogata vitaminom A, odnosno retinolom, kalcijem, a sadrži i visoku koncentraciju kalija, pa kao jak diuretik pomaže kod mršavljenja. Sadrži i sumpor, ali i pregršt drugih minerala i vitamina. Poželjno ga je što više uvrstiti u svoju svakodnevnu prehranu u preventivne, a po potrebi i u terapijske svrhe, samo treba pronaći svoj omiljeni način korištenja', rekla je za Stil nutricionistica Ana Todorović.
