Osteoporoza je bolest koja se postupno razvija tijekom mnogo godina i čini kosti krhkima i sklonima lomovima. Ne boli i ljudi nisu svjesni da imaju problem dok ne dožive prijelom, kaže izv. prof. dr. Ivica Jeremić, reumatolog.
'Bolest se najčešće javlja kod žena u menopauzi, ali i kod muškaraca starijih od 65 godina, kao i kod pacijenata koji se liječe određenim lijekovima ili imaju druge bolesti koje dovode do gubitka kvalitete kosti. Negdje u prosjeku jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjet će osteoporotični prijelom. Osteoporotični prijelomi kuka najčešće se javljaju u dobi između 75. i 79. godine, dok se ostali prijelomi najčešće javljaju između 50. i 59. godine', kaže reumatolog.
Prijelomi kuka su najopasniji, jer čak četvrtina pacijenata koji dožive prijelom kuka završi smrću u prvoj godini nakon prijeloma, a druga trećina pacijenata potpuno ovisi o tuđoj pomoći.
Kako prepoznati osteoporozu?
Simptomi obično nisu vidljivi sve dok ne dođe do prijeloma. Osteoporoza sama po sebi ne boli i ne uzrokuje druge probleme.
'Kod nekih pacijenata bolovi u leđima javljaju se zbog spontanog prijeloma kralješka, čega pacijenti najčešće nisu svjesni. Zanimljivo je da neki pacijenti čak nemaju nikakve simptome iako imaju prijelom kralješka. Smanjenje visine za više od četiri centimetra, kao i pojava grbe u prsnom dijelu kralježnice također mogu ukazivati na osteoporozu. Svaki prijelom koji nastane prilikom pada s vlastite visine smatra se osteoprotičnim prijelomom i zahtijeva liječenje', objašnjava izv. prof. dr. Jeremić.
Koji su faktori rizika?
Čimbenici koji dovode do krhkosti kostiju, a na koje ne možemo utjecati, su dob, ženski spol, genetska predispozicija, pridružene bolesti i potrebni lijekovi. Na primjer, ljudi koji su imali nekoga u obitelji tko je imao prijelom kuka su pod značajno većim rizikom.
Srećom, postoje neki čimbenici na koje možemo utjecati, poput nedovoljne tjelesne aktivnosti, prekomjernog unosa alkohola, pušenja i nepravilne prehrane.
'Važno je napomenuti da na sve te rizične čimbenike treba obratiti pozornost od najranije dobi. Odnosno, ljudi koji su u mladosti izgradili više koštane mase redovitim vježbanjem, nisu pušili, nisu konzumirali alkohol u velikim količinama i hranili se zdravo, imat će puno manje šanse da obole', napominje liječnica.
Kako se dijagnosticira?
Najučinkovitiji način dijagnosticiranja je test gustoće kostiju, poznat kao osteodenzitometrija. Preporučuje se ženama u postmenopauzi i muškarcima starijim od 65 godina, kao i mlađim pacijentima s visokim rizikom od osteoporoze.
Liječenje osteoporoze - što učiniti?
Postoji nekoliko vrsta lijekova, a najčešće se propisuju oni iz skupine bisfosfonata koji smanjuju gubitak koštane mase i rizik od prijeloma. Mogu se uzimati u obliku tableta ili davati kao intravenske injekcije i infuzije. Tablete se uzimaju jednom tjedno ili jednom mjesečno ujutro natašte s punom čašom vode.
'Nakon uzimanja lijeka specifično je da pacijent mora biti u uspravnom položaju sljedećih trideset minuta. Neki pacijenti pogrešno misle da moraju hodati dok uzimaju ove lijekove, zbog čega ih ponekad izbjegavaju uzimati. No, dovoljno je da sjede, ali ne smiju ležati', savjetuje reumatolog.
Kad unatoč liječenju ovim lijekovima dođe do prijeloma, tada se u terapiju uključuju suvremeni, znatno skuplji lijekovi, koji jače djeluju na kost.
'Ovi lijekovi se koriste ili kao supkutana injekcija dnevno ili neka druga vrsta lijeka koja se koristi kao supkutana injekcija jednom u šest mjeseci. Većina pacijenata trebala bi dobivati i suplemente vitamina D, a neki pacijenti koji ga ne unose dovoljno trebali bi dobivati i pripravke kalcija', objašnjava liječnik.
Prevencija - kako ojačati kosti?
Najbolja prevencija je ulaganje u zdravlje kostiju u ranoj dobi, ističe reumatolog. Savjetuje se zdrava prehrana s odgovarajućim brojem kalorija, te vitamina i minerala. Treba izbjegavati pothranjenost, što je čest problem kod starijih osoba, jer gubitak težine neizbježno prati i gubitak koštane mase.
'Prehrana treba sadržavati dovoljno kalcija. Tako je optimalan unos za žene u menopauzi i muškarce starije od 65 godina 1500 mg. Kalcij se najlakše dobiva iz mliječnih proizvoda. Preporučuju se fermentirani mliječni proizvodi poput kiselog mlijeka, jogurta, kefira i raznih vrsta sireva. Obično se mlijeko u velikim količinama također može činiti štetnim za žene u menopauzi.Dobar izvor kalcija su i sardine, a nešto više ga ima u kelju, obogaćenom tofu siru, brokuli i raznim sjemenkama', predlaže naš sugovornik.
Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija. U hrani ga nema dovoljno, a stvara se u koži nakon izlaganja suncu. U razdoblju od listopada do svibnja na našoj geografskoj širini nema dovoljno sunca te je potrebno unositi vitamin D u obliku suplemenata da. Preporuča se 800 IU (internacionalnih jedinica) dnevno.
'Tjelesna aktivnost također je jedan od ključnih čimbenika u očuvanju zdravlja kostiju, a vježbe s utezima najviše stimuliraju kosti. Uz to treba uključiti i vježbe ravnoteže koje su ključne za prevenciju padova', savjetuje reumatologinja.
Izbjegavajte prekomjerni unos soli, kofeina i gaziranih pića koja sadrže ortofosfornu kiselinu jer mogu smanjiti apsorpciju kalcija u tijelu. S druge strane, birajte hranu bogatu fitoestrogenima, poput soje, koja može pomoći u očuvanju gustoće kostiju.
Savjet za oboljele
Kod pacijenata koji već imaju osteoporozu iznimno je važna i prevencija pada. Treba pripaziti da su prostorije u kojima se kreću dovoljno osvijetljene, a ključno je i da se vid korigira odgovarajućim naočalama.
'Često je korisno ukloniti tepihe i druge prepreke koje mogu uzrokovati pad. U kupaonici je korisno postaviti rukohvate i koristiti protuklizne prostirke. Kod osoba koje koriste antihipertenzive i druge lijekove koji mogu dovesti do tzv ortostatske hipotenzije, odnosno pada krvnog tlaka koji nastaje promjenom položaja tijela, vrlo je važno ujutro nakon buđenja nekoliko minuta sjediti na krevetu, a tek onda ustati, kako bi se izbjegla vrtoglavica koja može dovesti do pada', kaže izv. prof. dr. Ivica Jeremić za Kurir.
