“Sve je počelo kad sam slučajno naišla na poziv za terapeutski post na Malom Lošinju. Riječ je bila o trodnevnom seminaru koji je uključivao jutarnji klistir, tjelovježbu, lagane šetnje, vježbe disanja i prehranu temeljenu na bistrim sokovima od povrća. Htjela sam testirati sebe; mogu li izdržati takav režim. Već dulje vrijeme osjećala sam se iscrpljeno i bezvoljno; koža mi je bila beživotna i siva, tijelo izobličeno i stalno su mi izbijali neki neobjašnjivi ječmenci. Moji bližnji mislili su da sam totalno poludjela kad sam rekla da idem na Lošinj, no iskustvo koje sam tamo doživjela i priče koje sam čula, ostat će mi u sjećanju cijeli život. Nije bilo jednostavno postiti, osobito mi je bilo teško jer je sav unos hrane bio u tekućem stanju, ali nikada u životu nisam imala toliko volje za radom nego nakon tog vikenda. Na posao sam se vratila preporođena”, priča 39-godišnja Tanja K. kojoj se u sjećanje posebno urezao jedan stariji Zagrepčanin kojeg je upoznala i koji je iznio svoje iskustvo 40-dnevnog posta. Već nakon sedam dana stabilizirao mu se krvni tlak, za dva tjedna počeli su mu nestajati madeži s tijela, a najteže mu je, ispričao je, bilo 35. dan posta kada je razmišljao odustati zbog boli u želucu, grčeva, neopisive mučnine... No nakon “krize”, koja bi se mogla usporediti s onom koju proživljavaju ljudi na odvikavanju od teških droga, u njegovom tijelu kao da se nešto prelomilo. Iako je još Hipokrat savjetovao bolesnima da se “liječe” postom, čistim zrakom i umjerenom tjelesnom aktivnošću, a danas je sve više alternativnih učenja koja sugeriraju kako se i najteža oboljenja mogu liječiti suzdržavanjem od hrane, suvremena medicina ovakav koncept ne priznaje kao relevantan, iako korisnost izbacivanja štetnih tvari iz organizma nitko ne osporava. Prva pomisao koja redovito ide uz gladovanje je ona o postizanju vitke linije, no može li ono doista i liječiti?
“U ajurvedskoj praksi pojam terapijsko gladovanje je nepoznat. Gladovanje nosi krajnje negativan predznak i kao takav se ne primjenjuje, no post je nešto sasvim drugo i uz zdravorazumsko vodstvo osigurava mnoge dobrobiti. I to ne samo u smislu eliminiranja toksina iz tijela, već i uma. Um je nakon posta smiren, jasniji, osjetila su pojačana i pogled na život je pročišćeniji”, pojašnjava ajurvedska savjetnica za prehranu Ivana Petrušić napominjući kako su razlozi za post mnogobrojni: od duhovnih do zdravstvenih. Najvažnije je pokušati prevladati emocionalnu vezanost za hranu. Za normalno funkcioniranje tijela i uma dovoljne su, kaže Ivana, dvije šake cjelovite hrane koja na svome putu od usta do stanica ne opstruira probavne i druge kanale, već ih energizira. Ipak, zdravlje je najčešći razlog koji ljude “natjera” na post.
Proljetni post rješava tijelo posljedica teške, masne i sluzave hrane, a preporučuje ga se provoditi isključivo sa svježim namirnicama
“Sezonski post kod prelaska toplije u hladniju sezonu i obrnuto ima nemjerljive dobrobiti za zdravlje. Proljetni post rješava tijelo posljedica teške, masne i sluzave hrane, dok jesenski post eliminira ostatke hladne i slatke hrane iz ljetnog perioda i priprema tijelo za sezonu skladištenja zimi”, pojašnjava ova savjetnica za prehranu.
Terapiju gladovanjem tridesetih godina prošlog stoljeća afirmirao je dr. Otto Buchinger, a provodi se na mnogim (alternativnim) klinikama u svijetu pod nazivom ‘totalna terapija’. Usavršio ju je dr. Rudolf Breus koji je navodno dokumentirao na desetke tisuća slučajeva onih koji su primjenom ove metode ozdravili od raka. Naime, dok gladuje, tijelo se prelazi na endogeno hranjenje (hranjenje unutarnjim rezervama) i najprije koristi ono što mu je nepotrebno - ožiljke, strije, naslage masti, a prema nekim i tumorske stanice, s čime treba biti vrlo oprezan. Naime, ljudi koji se bore za život, skloni su “loviti se za slamke spasa”, koje su nerijetko neutemeljene, a i svjedoci smo, nažalost, brojnih primjera onih koji su nakon kratkotrajnog poboljšanja zdravlja ipak podlegli pred bolešću. No blago izgladnjivanje definitivno usporava odumiranje stanica i potiče tijelo da se učinkovitije bori protiv stresa.
Ljudi bi, kako tvrde neki znanstvenici, mogli živjeti do 120 godina samo kad bi održavali težinu 10 do 25 posto ispod normalne.
Nutricionist Nenad Bratković upozorava kako gladovanje/post ipak ne bismo trebali primjenjivati kao terapijski pristup kod kroničnih bolesti!
“Primjenjujete li post, neka to bude kratkoročno, kroz nekoliko dana (3-4), za rehidraciju, mineralizaciju i alkalizaciju koristite povrtne sokove u dovoljnoj količini da ne izazovete dehidraciju te svakako obavijestite o tome liječnika. Terapijsko gladovanje, osim kroničnim bolesnicima, nikako se ne preporučuje ni trudnicama, dojiljama i djeci”, upozorava
nutricionist Bratković.
I ajurvedska savjetnica Ivana Petrušić za prehranu tvrdi kako gladovanje dovodi do propadanja tkivnih elemenata, što u konačnici dovodi do bolesnih stanja i skraćivanje životnog vijeka. Međutim, neke bolesti kojima je uzrok kapha disbalans (primjerice, oni koji jedu i piju previše hladne, slatke, slane, sluzave, teške, masne i pržene hrane, pa su naduti, imaju problema s probavom ili često kašlju), dobro reagiraju i na nešto duži post. Ona savjetuje kako je post najsigurnije početi s jednoličnom prehranom koja se sastoji od sedmodnevnog jedenja jedne vrste hrane, a idealne namirnice za početak po njezinom su mišljenju - mungo grah i basmati riža. Za tu hranu se kaže da je hrana bogova zbog uravnoteženog djelovanja na um i tijelo, ali i snažnog detoksikacijskog učinka, što je zasigurno jedina činjenica o postu o kojoj nitko ne dvoji.
Autor: D. P.
Fotografije: Profimedia
