Med zovu najsavršenijim proizvodom prirode. Koristi se kao hrana, kao lijek, za njegu… Sadrži sve što je potrebno za zdravlje i pravi je eliksir za organizam. A i savršenog je okusa. Med i sam puno koristim u kuhinji pa sam odlučio otići na mjesto na kojem mogu mnogo toga doznati o njemu. Zaputio sam se na kraj općine Šestanovac, podno Biokova, odmah do Zagvozda. Ondje su me dočekala braća Trogrlić, Neven i Ante, koji se bave proizvodnjom meda i koji su bili toliko ljubazni da mi otkriju neke tajne zanata. Braća Trogrlić, dakle, proizvode med, ali i pelud i propolis - to uglavnom za svoje potrebe. Jasno im je koliko je med važan, koja su mu ljekovita svojstva pa se tijekom cijele godine trude oko svojih pčela kako bi dobili kvalitetan proizvod. Imaju oko 65 košnica, a u svakoj se nalazi između 30 i 50 tisuća pčela koje se dijele na radilice, trutove i matice. Matica je najvažnija, o njezinoj genetici ovisi kakva je košnica, a braća Trogrlić kažu kako je oni mijenjaju svake dvije sezone. Matice se i same bore za opstanak - jača uvijek ubije slabiju. Radilice su zadužene za hranjenje mladih, za hranjene matice, one čiste košnicu, primaju med i slažu ga. Trutovi su najmanje vrijedni, a u 7. mjesecu se čak i izbacuju iz košnice jer više nisu korisni.

Chef Ivan Pažanin Otkrivaju mi i kako nastaju nove košnice - naime, od jedne mogu nastati četiri nove ili se jednostavno kupi nova matica i od nje se rade mali nukleosi, male košnice. Zanimalo me i zašto su košnice uvijek u nekim bojama. Odgovor me iznenadio - pčele raspoznaju boje - bijelu, plavu, žutu, zelenu… Pčela onda zna koja je košnica njezina, u koju predaje med, odnosno pelud. Kod pčela, kažu Trogrlići, nema dresure, to je jednostavno njihova priroda.
Chef Ivan Pažanin kod pčelara Trogrlića
Pčelari Trogrlić objasnili su chefu Pažaninu sve tajne prozivodnje meda No proizvodnja nije laka. Za početak, treba se naći dobro mjesto za košnice. Nevenu i Anti savjetovali su da idu što sjevernije. Uz to, nema jamstva da će proizvodnja uspjeti, može proći i više godina da se ostvare svi uvjeti za proizvodnju, a i kad krene, svaka je godina priča za sebe. Treba se riješiti i straha - oni priznaju da ih je bilo malo strah na početku, ali onda su naučili pravila - treba se neutralizirati miris, izbjegavati nagle pokrete, trebate shvatiti da ste vi na njihovu teritoriju koji oni brane. Ukratko, s pčelama trebate nježno. Pomaže i paljenje trulog, suhog drva jer ih dim smiruje, tako se drže zajedno. Ako vas ipak odluče napasti, trebate znati da ne odustaju, iako za njih ubod može značiti smrt. Doduše, ako je ubod kontroliran, može biti i ljekovit pa i nije čudno što je pčelinji otrov zapravo skup. Skupa je i prava matična mliječ jer je matice mogu proizvesti u vrlo malim količinama. Braća Trogrlić kažu da se mora izgraditi matičnjak gdje se formira matica. Matična mliječ je hrana kojom se matica hrani, tako da se može skupiti ono malo što ostane matici. Dakle, ono što možete kupiti u dućanima za malo novca obično nema veze s pravom mliječi, već s čistim industrijskim proizvodom. Neven i Ante ipak najviše pozornosti poklanjaju proizvodnji i kvaliteti  meda. Brinu se o pčelama, paze da imaju sve što im treba, a onda ih svakog proljeća sele u Liku, gdje u vrijeme cvatnje lipa pčele prikupljaju nektar i s maslina, bršljana, hrasta… zapravo sa svega što cvate. Stoga je njihov med kombinacija proljetnog iz Grabovca i ljetnog iz Like, odnosno s planine, dakle mediteranski i planinski med. Otkrili su mi i kako prepoznati da je riječ o pravome medu - pravi se u hladnjaku kristalizira, a kad ga okrećete, mora se pojaviti “loptica” koja pluta na drugu stranu. To je znak prirodnog meda bez dodataka. I na kraju, što sve možemo s medom u kuhinji? Svašta - od medenjaka do dodavanja meda u bakalar. Napisao: Ivan Pažanin Snimke: Jadran Babić Što je sve s medom u kuhinji pripremio chef Pažanin kao i recepte za ta jela - potražite u novom broju magazina StoryGourmet koji je u prodaji.
Magazin StoryGourmet zima/2016   Foto naslovnica: Josip Regović