Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), stručni konsenzus je jasan - ne postoji uzročno‑posljedična povezanost između cijepljenja i autizma.
Iako su američki CDC‑ovi podaci ranije isticali da nije moguće potpuno isključiti mogućnost povezanosti, trenutačno dostupna znanstvena istraživanja ne potvrđuju da cjepiva uzrokuju autizam.
Početni strahovi o vezi cjepiva i autizma proizašli su iz istraživanja objavljenog 1998. godine, koje je kasnije diskreditirano - studija je imala malen uzorak (samo 12 djece), nije imala odgovarajuće kontrole i sadržavala je krivotvorene podatke.
Velike, dobro osmišljene studije provedene na stotinama tisuća djece diljem svijeta nisu pronašle dokaz o povezanosti cjepiva (npr. MMR cjepiva) i autizma.
Zašto se broj autizma povećava?
Istraživanja i metaanalize potvrđuju sigurnost cjepiva: svako odobreno cjepivo u EU‑u prolazi strogu procjenu, a nakon toga se kontinuirano prati sigurnost.
Iako se broj dijagnoza autizma povećava, HZJZ ističe da je to najčešće rezultat boljih dijagnostičkih metoda, a ne stvarnog porasta autizma. Genetika ima ključnu ulogu u nastanku, a i drugi čimbenici poput starije dobi roditelja i prenatalnih infekcija mogu utjecati.
Širenje lažnih tvrdnji o povezanosti cjepiva i autizma rezultat je dezinformacija i pogrešnog razumijevanja: činjenica je da se simptomi autizma često primijete upravo u dobu kada djeca primaju cjepiva, ali to ne znači uzročnost.
S obzirom na jasne dokaze i stajalište stručnjaka, HZJZ naglašava da je važno održavati povjerenje u cijepljenje. Pad procijepljenosti zbog dezinformacija može dovesti do porasta zaraznih bolesti koje se preventivno mogu spriječiti.
Trenutačni znanstveni dokazi potvrđuju da cjepiva ne uzrokuju autizam, a relevantne zdravstvene institucije diljem svijeta podržavaju to stajalište, uključujući i HZJZ.
