Povišena razina kolesterola u krvi, ako se ne otkrije na vrijeme, može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, ateroskleroze i drugih. Problem s kolesterolom je taj što u početku ne daje jasne simptome.
Dr. Olga Ličina, klinička nutricionistica, pojasnila je u kojim slučajevima kolesterol ipak daje neke znakove te kako se trebaju hraniti osobe s predispozicijama za povišeni kolesterol.
'Povišene razine lošeg kolesterola (LDL) u krvi obično ne uzrokuju jasne simptome, osobito u početnim fazama. Zbog toga se često naziva 'tihi problem' jer osoba obično samo na temelju simptoma ne može zaključiti da ima ovaj problem.
Međutim, dugotrajne visoke razine LDL kolesterolamogu pridonijeti razvoju ateroskleroze (nakupljanju masnih naslaga na stjenkama arterija).
'To može uzrokovati određene simptome ili zdravstvene probleme, kao što su: bol u prsima, umor, hladna stopala ili bol u nogama, a jedan od najočitijih simptoma su žute naslage na koži ili oko očiju (ksantelazma). Radi se o masnim naslagama koje mogu ukazivati na visoku razinu kolesterola. Međutim, većina ljudi neće osjetiti nikakve simptome dok se ne razviju ozbiljne komplikacije poput srčanog ili moždanog udara', objasnila je doktorica.
Najpouzdaniji način određivanja razine kolesterola je laboratorijska pretraga krvi.
Povišene razine kolesterola u krvi rezultat su kombinacije prehrane, genetskih čimbenika i drugih životnih navika.
Prehrana
'Zasićene i trans masti, jednostavni šećeri i nedostatak vlakana značajno povećavaju LDL. Uz pravilnu prehranu, LDL se može smanjiti za 10 do 15 posto. S druge strane, nasljedni poremećaji poput obiteljske hiperlipidemije mogu dovesti do izrazito visokog kolesterola, neovisno o prehrani. Prehrana i način života imaju veći utjecaj kod većine ljudi, dok genetika dominira kod manjeg broja predisponiranih pojedinaca', objašnjava dr. Ličina.
Za sprječavanje visokog kolesterola potreban je zdrav način života. Prvi korak je promjena prehrambenih navika.
'Važno je smanjiti unos zasićenih masnoća koje se nalaze u masnom crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima, kao i transmasti koje su prisutne u industrijskim proizvodima. Temeljite svoju prehranu na voću, povrću i mahunarkama kako biste unijeli dovoljno vlakana, za koja je dokazano da pomažu u snižavanju kolesterola. Cjelovite žitarice također su dobar izvor vlakana. Izvori masti trebaju biti biljni, poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova i ribe bogate omega-3 kiselinama.
Tjelesna aktivnost i prestanak pušenja
Također, održavanje zdrave tjelesne težine ima veliki utjecaj na kolesterol, jer gubitak prekomjerne težine može značajno smanjiti LDL (loš) i povećati HDL (dobar) kolesterol.
'Redovita tjelesna aktivnost, oko 30 minuta dnevno, ne samo da poboljšava razinu kolesterola, već pomaže i u održavanju tjelesne težine. Prestanak pušenja je ključan jer pušenje snižava HDL kolesterol i oštećuje krvne žile, što može doprinijeti razvoju ateroskleroze', rekla je.
Također, alkohol je još jedna loša navika koja, između ostalog, utječe na kolesterol.
'Dugotrajna prekomjerna konzumacija alkohola može oštetiti jetru, utječući na njenu sposobnost pravilnog metaboliziranja lipida, uključujući kolesterol. Vrlo su važni i redoviti liječnički pregledi, osobito ako postoji obiteljska povijest povišenog kolesterola', naglašava liječnica.
Jedite zdrave masti, vlakna, cjelovite žitarice
Za održavanje zdrave razine kolesterola ključno je fokusirati se na prehranu bogatu zdravom hranom, a izbjegavati one koje mogu povećati razinu 'lošeg' kolesterola.
'Kao što je već rečeno, prvo na listi je voće i povrće jer je bogato vlaknima, ali i antioksidansima koji pomažu u smanjenju LDL kolesterola. Jabuke, kruške, bobičasto voće, brokula i špinat također sadrže vlakna koja smanjuju LDL. Zobene pahuljice, kruh od cjelovitog zrna, riža od cjelovitog zrna i kvinoja odličan su izbor. Zdrave masnoće iz maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki, kao i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 snižava trigliceride i povećava HDL. Losos, sardine i skuša izvrsni su izvori', navela je Ličina.
Stres može pogoršati razinu lipida u krvi
S druge strane, hrana bogata zasićenim mastima povećava LDL kolesterol i doprinosi aterosklerozi.
'Treba izbjegavati masno crveno meso, punomasne mliječne proizvode i prerađevine od mesa. Transmasti su vrlo štetne za kolesterol i zdravlje srca. Prerađevine, brza hrana i margarin. Rafinirani ugljikohidrati povećavaju trigliceride i mogu povisiti LDL. To uključuje bijeli kruh, slatkiše i slatka pića. Stres također može pogoršati razinu lipida u krvi, stoga ga pokušajte izbjeći ili pronađite hobi koji će vam pomoći da ga smanjite', zaključuje doktorica.
