Europska komisija odobrila je stavljanje na tržište lijeka zuranolone za liječenje postporođajne depresije. Odobrenje se temelji na pozitivnoj znanstvenoj ocjeni Europske agencije za lijekove (EMA).
Prednost zuranolona je njegova sposobnost smanjenja depresivnih simptoma povezanih s postporođajnom depresijom nakon dva tjedna liječenja, izvještava HINA Zdravlje.
Zuranolone se izdaje na liječnički recept i može imati nuspojave koje su navedene na pakiranju. Ne smije se koristiti u trudnoći i ne preporučuje se za primjenu tijekom dojenja.
Postporođajna depresija može biti teška i dugotrajna, s negativnim posljedicama za majku i dijete. Trenutačno nema posebnih tretmana odobrenih za ovo stanje i standardni antidepresivi često ne djeluju dovoljno brzo.
Koji su simptomi postporođajne depresije?
Klinički se svaki oblik depresije dijagnosticira ako je dva ili duže tjedana prisutno barem 5 sljedećih simptoma:
- Osjećaj tuge
- Osjećaj usporenosti ili prevelika uznemirenost (razdražljivost)
- Umor ili gubitak energije
- Poteškoće koncentracije, neodlučnost
- Gubitak interesa i užitka (uključujući i seks)
- Misli o samoubojstvu
- Osjećaji krivnje ili bezvrijednosti
- Poteškoće spavanja (premalo ili previše spavanja)
- Gubitak ili porast težine
Baby blues, postporođajna psihoza, panični i tjeskobni poremećaj nakon poroda
Postporođajnu depresiju treba razlikovati od tzv. baby bluesa, koji se javlja kod većine žena nakon poroda (oko 80%). Radi se o blagim oblicima promjene raspoloženja u kojima majke mogu biti razdražljive, plačljive, zabrinute za zdravlje i smetene. Iako simptomi nalikuju depresivnim stanjima obično se povlače u roku od nekoliko dana i ne zahtijevaju liječničku intervenciju.
U jednom slučaju na 1000 žena javlja se pak postporođajna psihoza koja ulazi u teže i rjeđe psihijatrijske poremećaje. Osoba koja boluje od psihoza može patiti od vjerovanja da im neka osoba ili grupa ljudi želi nauditi, vidi ili čuje stvari koje u stvarnosti ne postoje, a misli i govor postaju kaotični i neorganizirani te u najmanju ruku čudni.
Postporođajnu depresiju treba razlikovati i od paničnog, odnosno tjeskobnog poremećaja kojeg karakteriziraju osjećaji straha popraćeni brzim kucanjem srca, bolovima u prsima te vrtoglavicama koji mogu biti toliko snažni da osoba misli da ih tijelo neće moći izdržati i da će umrijeti.
Zašto dolazi do postporođajne depresije?
Uzroci postporođajne depresije nisu do kraja poznati. Biološki činitelji koji igraju veliku ulogu su hormonalne prirode jer nakon poroda tijelo značajno manje proizvodi estrogen i progesteron koji u trudnoći osiguravaju zdrav i normalan razvoj bebe. Također, smanjeno se proizvode i hormoni u tzv. tiroidnoj žlijezdi zbog čega se mame mogu osjećati umorno.
Emocionalni faktori u najmanju ruku su jednako važni. Osoba koja nejasno izražava osjećaje, ima negativan način razmišljanja, nisko samopouzdanje češće će bolovati od depresije. Osobe nižeg samopoštovanja nakon poroda će vrlo vjerojatno biti opterećene vlastitim izgledom.
Osobe koje ulaze u trudnoću neplanirano i bez jasno osviještenog identiteta porodom mogu pojačati osjećaj nezadovoljstva u životu. Vrlo su važni i odnosi s partnerom te podrška obitelji i prijatelja jer dobri odnosi s ljudima djeluju kao zaštitini mehanizam protiv većine bolesti. Također, društvo i okolina imaju velik utjecaj na razvoj bolesti.
Majke koje su tradicionalnije u svojim stavovima će teže priznavati da ne osjećaju dovoljnu privrženost prema djetetu jer smatraju da je neprihvatljivo osjećati tako nešto. Rastrganost između očekivanja društva te stvarnih osjećaja može produbiti depresiju kao i dodatno poremetiti odnos sa bebom te partnerom. Šutnja i sakrivanje troši energiju koja je već samom bolešću smanjena na rezerve.
Od postporođajne depresije mogu patiti i očevi. Strah od odgovornosti, gubitka slobode, financijske brige mogu biti okidači za razvoj bolesti. Pošto muškarci u prosjeku teže izražavaju osjećaje od žena, šutnjom se kao što smo i ranije spomenuli problem dodatno pogoršava.
Kako se postporođajna depresija liječi?
Depresija se kao i svaka druga bolest liječi. Jedna od učinkovitih psihoterapija je kognitivno-bihevioralni pristup koji dokazano može djelovati jednako uspješno kao i medikamentna terapija. Treba osvijestiti svoja negativna uvjerenja o nesposobnosti za izvršavanje majčine uloge koja će vješt terapeut preoblikovati upozitivnija i funkcionalnija vjerovanja o sebi.
Partner bi se trebao priključiti terapiji te bi otvoreno trebao razgovarati o svojim strahovima i brigama. Ako bi bilo potrebno, uzimaju se i antidepresivi koji pomažu da se podigne razina energije i optimizma.
Na taj način smanjit će se krivnja i nećete misliti da ste jedinstveni u problemu. Obavezno razgovarajte s drugim mamama, koristite internetske portale koji su prepuni ovakvih tema. Govorite o svojim problemima svakome koji vas je spreman čuti, samo pazite da ne preopteretite sugovornika. Izbjegavajte samoću i fizički se aktivirajte.
Zatražite uključivanje partnera oko kućanskih poslova i noćnih hranjenja kako bi dio vremena mogli provesti u prirodi. Ne zaboravite, svi koji su počeli raditi na riješavanju problema sa depresijom s vremenom su postali manje depresivni i sretniji. Ništa ne traje vječno pa tako ni depresija.
