Nova analiza pokazuje da prehrambene navike djece već u dobi od dvije godine mogu imati dugoročne posljedice na njihov razvoj i sposobnost učenja.
Istraživači su otkrili da djeca koja su s dvije godine konzumirala više ultraprerađene hrane imaju niže rezultate na testovima inteligencije u dobi od šest do sedam godina, čak i kada se uzmu u obzir socijalni, ekonomski i obiteljski čimbenici, piše Newsweek.
Analiza je provedena na podacima Pelotas Birth Cohorta, koji prati tisuće djece rođene u južnom Brazilu od rođenja pa nadalje. Za potrebe studije, istraživači sa Sveučilišta Illinois i Saveznog sveučilišta Pelotas prikupili su detaljne podatke o prehrani dvogodišnjaka, a kasnije su procijenili njihovu kognitivnu funkciju kada su djeca krenula u školu.
Umjesto proučavanja pojedinačnih namirnica ili nutrijenata, istraživači su se fokusirali na cjelokupne obrasce prehrane. Korištenjem statističke metode poznate kao analiza glavnih komponenti, identificirana su dva dominantna prehrambena obrasca među malom djecom.
Niži IQ u dobi od 6 do 7 godina
Zdravi obrazac uključivao je mahunarke, voće, povrće, dječju hranu i prirodne voćne sokove.
Nezdravi obrazac karakterizirali su grickalice, instant tjestenina, slatki keksi, bomboni, gazirani sokovi, kobasice i prerađeno meso - većina namirnica smatra se ultraprerađenom hranom.
Djeca čija se prehrana više približavala nezdravom obrascu u dobi od dvije godine imala su niži IQ u dobi od šest do sedam godina.
Važno je istaknuti da je povezanost ostala značajna i nakon prilagodbe za brojne čimbenike koji mogu utjecati na kognitivni razvoj, uključujući razinu obrazovanja majke, socioekonomski status, strukturu obitelji, trajanje dojenja, rani predškolski odgoj i stimulaciju kod kuće.
Neki često spominjani čimbenici, poput IQ-a roditelja, nisu uključeni jer nisu mjereni u ovoj skupini. Međutim, profesorica Thayna Flores, jedna od autorica studije, istaknula je da su korišteni pokazatelji kućnog okruženja za učenje, uključujući stimulaciju i pohađanje vrtića.
Jedan neočekivan rezultat bio je da zdravi obrazac prehrane nije bio povezan s višim IQ-om, što Flores objašnjava time da su zdrave namirnice već bile široko zastupljene u uzorku. „Otprilike 92 posto djece redovito je konzumiralo četiri ili više namirnica koje karakteriziraju zdravi obrazac“, dodala je.
Najjači učinci uočeni su kod djece koja su već bila biološki ranjiva. Povezanost između nezdrave prehrane i nižeg IQ bila je izraženija kod djece koja su imala rane deficite u težini, visini ili opsegu glave – što sugerira kumulativni nedostatak kada loša prehrana dodatno otežava rani rast.
Iako studija nije direktno istraživala biološke mehanizme, Flores je naglasila da postojeća istraživanja upućuju na moguće uzroke: dijete s visokim unosom ultraprerađene hrane može imati promjene u razvoju mozga kroz upalne procese, oksidativni stres i promjene u osi crijevo-mozak.
Iako se istraživanje temelji u Brazilu, autori smatraju da rezultati imaju globalnu važnost, s obzirom na široku dostupnost ultraprerađene hrane širom svijeta.
Za profesoricu Flores poruka je jasna: „Moramo obratiti pažnju na rast konzumacije ultraprerađene hrane. Jače mjere već sada mogu pomoći u prevenciji, osobito u ranoj dječjoj dobi.“
