Neki očevi fizički žive sa svojom obitelji, ali su emocionalno odsutni - poput usamljenog vuka koji drži distancu čak i od onih koji su mu najbliži. Takav hladan otac može biti prisutan u domu, ali njegova nevidljiva barijera često utječe na razvoj i emocionalnu sigurnost djece.
Hladni, nedostupni očevi nisu nužno loši ljudi - često su rezultat vlastitog odgoja, traume ili naučenih obrazaca. Međutim, emocionalna odsutnost može utjecati na dječji osjećaj sigurnosti, samopouzdanja i povjerenja.
Evo četiri uobičajene osobine takvog oca:
1. Rijetko pokazuje emocije
Hladni očevi rijetko izražavaju ljubav, nježnost ili pohvalu. Poljupci, zagrljaji ili jednostavne riječi ohrabrenja su iznimka, a ne pravilo. Djeca često nauče da su emocije nešto što treba skrivati, a ne slobodno dijeliti.
2. Distanciran je u komunikaciji
Često izbjegava dublje razgovore i rijetko pita o osjećajima članova obitelji. Njegove rečenice su kratke, suhoparne i funkcionalne - više nalik uputama nego iskrenom dijalogu. To stvara osjećaj emocionalne praznine.
3. Neovisan i izoliran
Takav otac često se ponaša kao "usamljeni vuk" - voli sam rješavati probleme, ne traži savjet i ne uključuje obitelj u donošenje odluka. Iako je fizički prisutan, njegova unutarnja distanca stvara barijeru koja drži djecu i partnera na distanci.
4. Ograničena podrška u trenucima krize
Kada se pojave problemi ili emocije postanu intenzivne, hladni otac često ne nudi utjehu ili praktičnu pomoć. Njegova reakcija može biti hladno racionaliziranje, izbjegavanje ili prebacivanje odgovornosti na druge članove obitelji.
Izvor: Stil
