Provodimo tjedne, ako ne i mjesece, pažljivo razmišljajući i birajući savršene, prikladne za dob, intelektualno stimulativne, uzbudljive, iznenađujuće i uzbudljive darove za našu djecu za Božić.
Zatim trošimo vrijeme i novac na kupovinu. Mislimo da smo gotovi, a onda još jedna inspiracija, želja ili trendovski „must-have“ vraća nas u trgovinu ili na internet kako bismo zadovoljili još jedan impuls. I onda još jedan, jer, zašto ne, Božić je, u dobrom smo raspoloženju, djeca su nam preslatka i samo ih želimo vidjeti sretne.
Dođe božićno jutro i tjedni iščekivanja konačno se ispune usred vreve vrpci, papira i uzbuđenja. Ima vriska, osmijeha, a ponekad i suza. I sve je u redu… barem neko vrijeme.
No, novitet čak i na najsjanijim igračkama brzo nestaje i mnoge se ubrzo zaboravi. Naša djeca provode praznike u dosadi… u kući punoj igračaka.
Možda ćete se nakon svega osjećati malo praznije i zapitati se, je li vrijedilo?
Jedan od pokazatelja sretne djece na božićno jutro je potpuno ukrašeno božićno drvce. No, postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da davanje manje igračaka djeci zapravo bolje odražava njihovu dugoročnu sreću.
Djeca trebaju kvalitetnu igru za optimalan razvoj
Istraživanja pokazuju da kroz igru djeca uče tumačiti svijet oko sebe, što poboljšava razvoj njihovih kognitivnih, emocionalnih, socijalnih i fizičkih vještina, kao i njihovo zdravlje i blagostanje. Osim toga, učenje kroz igru priprema djecu za školske izazove i uspjeh u obrazovanju.
U nedavnoj studiji Sveučilišta Toledo u Ohiju, istraživači su postavili hipotezu da "obilje igračaka smanjuje kvalitetu igre malene djece, a da manje igračaka zapravo dugoročno koristi djeci."
U studiji je 36 djece u dobi od 1 do 3 godine igralo pola sata s četiri ili 16 igračaka. Djeca koja su se igrala s 16 igračaka provodila su manje vremena s jednom igračkom i češće prelazila s jedne na drugu.
"Tijekom ranog djetinjstva djeca razvijaju, ali možda još nisu savladala, višu kontrolu pažnje. Njihova pažnja, a samim time i igra, može biti ometana čimbenicima iz okoline koji odvlače pažnju. Rezultati ove studije sugeriraju da obilje igračaka može stvoriti takvu distrakciju," kaže glavna autorica, dr. Carly Dauch, u časopisu Infant Behaviour and Development.
Kad su djeca imala samo četiri igračke, igrala su se s njima dvostruko dulje, smišljala više načina za njihovu upotrebu i proširivala igru, što je omogućilo bolju koncentraciju i kreativniju igru – kvalitete koje dugoročno koriste djeci.
Previše igračaka može biti štetno
Istraživanja pokazuju da „djeca koja očekuju mnogo skupih darova mogu patiti od negativnih socijalnih i emocionalnih posljedica koje sežu daleko izvan djetinjstva,“ prema studiji Sveučilišta Missouri, Columbia. Kao odrasli, ta djeca su „sklonija dugovima na kreditnim karticama, kockanju i kompulzivnoj kupovini, hraneći neutaživu želju za više,“ što ih predisponira ka ovisničkim ponašanjima.
U projektu Der Spielzeugfreie Kindergarten (Vrtić bez igračaka), njemački su istraživači tri mjeseca uklonili igračke iz jednog vrtića u Münchenu. Projekt su osnovali Rainer Strick i Elke Schubert, službenici za javno zdravstvo koji su radili s odraslima koji su imali različite oblike ovisnosti.
Zabrinuti zbog navika koje mogu započeti u ranom djetinjstvu, htjeli su pokazati da se djeca mogu sretno i kreativno igrati bez okruženja prepune igračaka. U vrtiću Friedrich-Engels-Bogen u Münchenu, odgojiteljica Gisela Marti kaže: „Tijekom ta tri mjeseca djeci pružamo prostor i vrijeme da upoznaju sebe, a budući da ih ne usmjeravaju učitelji ili igračke, djeca moraju sami pronaći načine kako savladati dan na svoj način.“, piše Motherly.
Nestrukturirana igra poboljšava socijalne vještine i koncentraciju
Djeca imaju dan ispunjen namjerno nestrukturiranim aktivnostima, slično Montessori metodi. Sama osmišljavaju igre i odlučuju što će raditi. Odgojiteljica je primijetila da je njihova igra postala mnogo kreativnija i društvenija. „Voljeli su glumiti i izvoditi predstave, pretvarati se da su u cirkusu ili vlaku, ali najvažnije je da su cijelo vrijeme dok su se igrali učili socijalizirati se.“
Također, koncentracija djece se značajno poboljšala, osobito prilikom crtanja i slikanja. „Prije nego što su im se vratili papir i olovke, djeca su napravila mali potez na papiru i bacila ga. Kad su im papir dali natrag, crtali su ili slikali po cijelom papiru dok nije ostala niti jedna bijela površina.“
„Naša istraživanja pokazuju da previše igračaka, ili igračke pogrešne vrste, zapravo može štetiti djeci. Djeca se preplave i ne mogu se koncentrirati dovoljno dugo da nauče nešto iz igre,“ kaže Claire Lerner, istraživačica razvoja djece u programu Zero to Three.
Michael Malone, profesor ranog odgoja na Sveučilištu Cincinnati, potvrđuje da roditelji trebaju pažljivo upravljati pristupom djece igračkama. „Više nije nužno bolje. Ovo je mit koji treba iskorijeniti iz zapadne kulture predgrađa. Naša istraživanja pokazuju da manje igračaka potiče više zajedničke igre i dijeljenja, dok previše igračaka stvara osjećaj preopterećenosti.“
Koliko igračaka je previše?
Stručnjaci se ne usuđuju dati točan broj igračaka, ali studija Bjorklund i Bjorklund pokazuje da je manje ipak bolje. Djeca se duže igraju s tri igračke nego s 12 ili 21 igračkom, što dovodi u pitanje vrijednost davanja velikog broja igračaka.
U knjizi ClutterFree with Kids, autor Joshua Becker podržava koncept da manje igračaka potiče kreativnost, koncentraciju i uči djecu da cijene svoje stvari.
Dodatne prednosti manje igračaka:
- Djeca razvijaju bolje socijalne vještine i odnose.
- Uče brinuti o stvarima i cijeniti ih.
- Provode više vremena čitajući, pišući i stvarajući.
- Postaju snalažljivija i rješavaju probleme s ograničenim materijalom.
- Rjeđe se svađaju, više dijele i surađuju.
- Uče ustrajnost i strpljenje.
- Postaju manje sebična.
- Više vremena provode vani, u prirodi i u tjelovježbi.
Dajte iskustva, a ne igračke
Istraživači sa Sveučilišta Cornell otkrili su da ljudi cijene i više uživaju u iskustvima nego u materijalnim poklonima. Profesor psihologije Thomas Gilovich zaključuje: „Sreća proizlazi iz iskustava, a ne stvari.“ Doživljaji ostaju u sjećanju mnogo dulje nego igračke koje djeca dobiju za Božić.
Previše igračaka može smanjiti samopouzdanje ako djeca mjere sebe prema onome što posjeduju, a ne prema tome tko su. Studije pokazuju da djeca s manje stvari, ali s pozitivnim odnosima s roditeljima i vršnjacima, imaju više samopouzdanja, manje problema u ponašanju i veću otpornost na izazove.
Zašto manje ponekad znači više na Božić?
Kad dijete uđe u sobu koja nije pretrpana darovima:
- Usporava tempo i više uživa.
- Primjećuje detalje – ilustracije knjige, kotače drvenog kamiona, mekano krzno plišanog medvjeda.
- Djeca s manje darova:
- Igraju se duže i kreativnije.
- Pokazuju više zahvalnosti jer svaki dar ima značaj.
- Osjećaju manje preopterećenosti i jutro je mirnije.
- Više se povezuju s ljudima oko sebe.
Roditelji također doživljavaju emocionalnu promjenu: nestaje pritisak da se natrpa poklonima ispod drvca, a ostaje prisutnost – smijeh, topli napitci i zajedničko uživanje u trenutku.
Istina je da djeca ne trebaju više stvari da bi se osjećala voljeno. Trebaju roditelje, njihovu pažnju, toplinu i vrijeme – nešto što nijedna igračka ne može zamijeniti.
Savjeti za najsretniji Božić
- Budite proaktivni. Počnite rano i izgradite vlastite tradicije.
- Odaberite samo nekoliko posebnih darova koji će vašem djetetu zaista koristiti sada i kasnije.
- Držite se plana. Ostanite dosljedni svojim vrijednostima, čak i kad drugi poklanjaju više igračaka.
- Objasnite djeci zašto ne dobivaju toliko darova kao njihovi prijatelji. To nije mjera ljubavi, već izbor.
- Poučavajte djecu da Božić nije samo primanje, već i darivanje. Dajte im priliku da dožive radost davanja drugima.
Užitak nove igračke možda brzo nestane, ali radost iskustava traje cijeli život. Manje, kvalitetnijih darova je bolji izbor, a vrijeme provedeno s njima je najdragocjeniji dar.
