Danas bespuća interneta svakome na dohvat ruke donose pregršt dijeti koje mogu odabrati na svom putu prema cilju.
Ipak, neke od njih oduvijek su uživale veću popularnost, posebno jedna koja je već šest godina zaredom proglašena najboljom. Riječ je o mediteranskoj dijeti koja je prema ocjenama za 2023. godinu koje je objavio 'U.S. News & World Report' još jednom uzela prvo mjesto u kategorijama najbolja dijeta za zdravu prehranu i najbolja prehrana na biljnoj bazi.
Naime, ljudi koji slijede zelenu, mediteransku prehranu, sagorijevaju tjelesne masti četverostruko brže od većine onih koji su na dijeti, pokazalo je jedno istraživanje. Oni koji su konzumirali biljnu prehranu 18 mjeseci vidjeli su da im se razina visceralne masnoće smanjila za 14 posto, u usporedbi sa samo 4,5 posto u kontrolnoj skupini koja je jela standardnu zdravu prehranu.
Mediteranska prehrana - s visokim udjelom masti i proteina, ali s niskim udjelom ugljikohidrata - postala je iznimno popularna posljednjih godina s mnoštvom studija koje hvale njezine dobrobiti za dugovječnost, smanjenje slabosti i zaštitu od raka. Zelena mediteranska prehrana još uvijek sadrži obilje graha, mahunarki, cjelovitih žitarica, lisnatog povrća, maslinova ulja, orašastih plodova i ribe, ali više stavlja naglasak na povrće.
Na drugom mjestu, nakon mediteranske dijete, nalaze se DASH dijeta, najbolja za zdravlje kostiju i zglobova i fleksitarijanska dijeta.
DASH je skraćenica za pojam 'Dijetetski pristupi zaustavljanju hipertenzije' i osmislila ju je Marla Heller, američka nutricionistica i dijetetičarka sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Nastala je kao prevencija određenih bolesti poput dijabetesa i metaboličkih poremećaja te se preporučuje srčanim bolesnicima i ženama koje imaju problema s policističnim jajnicima. Dokazano snižava krvni tlak i kolesterol i smanjuje rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.
Dijeta se sastoji od dvije faze. U prvoj fazi se u početna dva tjedna postepeno smanjuje i potom se potpuno odričete ugljikohidrata, voća i žitarica koji obiluju šećerima. Iz prehrane treba izbaciti kruh, tjesteninu, krumpir, rižu, kolače, druge slatke namirnice i alkohol. Potrebno je unositi mnogo proteina u što se ubrajaju nemasno meso, riba i perad, grah i leća, sirevi s niskom razinom masnoće, jaja, nezaslađeni, nemasni jogurt, orašasti plodovi, kao i namirnice te biljna ulja koja sadrže omega-3 i polinezasićene masti poput avokada i maslinovog ulja.
Nadalje, u samoj srži fleksitarijanske dijete je tzv. 'novo meso', a koje uključuje tofu, soju, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, jaja (preporuka je što manje unositi životinjske proteine, a što više biljne). Uz te izvore proteina, ključno je unositi i veliku količinu voća i povrća, cjelovitih žitarica kao i ponekad nahraniti tijelo mliječnim proizvodima s niskim postotkom masti.
Ključ je dakle dati primat namirnicama biljnog porijekla, ali ne u potpunosti izbaciti one životinjskog. Njima možemo oplemeniti svoju prehranu, ali ne i bazirati cijeli jelovnik oko golemih odrezaka ili pečenja.
Na trećem se mjestu nalazi MIND dijeta koja je osmišljena da uspori gubitak moždanih funkcija i prevenira razvoj demencije. MIND dijeta doprinosi regulaciji krvnoga tlaka, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih oboljenja. Ipak, najvažnije je što doprinosi pamćenju, memoriji i moždanim funkcijama.
Nema strogo određen jelovnik nego preporučuje namirnice koje je dobro uključiti u prehranu, a koje izbjegavati. Preporučuje se zeleno lisnato povrće, drugo povrće, bobičasto voće, orašasti plodovi, maslinovo ulje, punozrnate žitarice, riba, grahorice, perad, vino. Namirnice koje treba izbjegavati ili smanjiti u što većem omjeru su maslac ili margarin, sir, crveno meso, pržena hrana, pekarski proizvodi i slatkiši.
