Značajnu ulogu u procesu regulacije rasta imaju žlijezde s unutarnjim izlučivanjem: štitnjača, nadbubrežna žlijezda i, posebice, hipofiza. Hipofiza je posebno važna jer regulira rad svih ostalih žlijezda. Uz niz drugih hormona, ona proizvodi i hormon rasta. Ako ga hipofiza u djetinjstvu ne luči u dovoljnoj količini, može doći do poremećaja rasta.

Tijekom odrastanja djeteta, a prije svega u adolescenciji, spolni hormoni odgovorni zasve promjene koje se događaju. Kod dječaka su razine muškog testosterona i do 20 puta veće nego u djevojčica, a taj hormon potiče ‘muške’ osobine poput veće agresivnosti, aktivnosti, borbenosti, spremnosti na konflikt… Kod djevojčica prevladava ženski spolni hormon estrogen koji, pak, čini djevojčice brižnima i zaštitnicama svog ‘gnijezda’.

Roditelji često raspravljaju o tome na koga dijete nalikuje te predviđaju kako će izgledati u odrasloj dobi. Još 70-ih godina prošlog stoljeća razvijena je jednostavna formula za predviđanje visine u odrasloj dobi. Iako većina roditelja zna kako je ova formula osmišljena, naravno, u svrhu razbibrige i zabava, rado je koriste.

No i znanstvenici se slažu kako ‘drži vodu’ i da su odstupanja plus/minus tri centimetra. Formula je vrlo jednostavna. Potrebno je zbrojiti majčinu i očevu visinu u centimetrima te rezultat podijeliti s dva. Ako računate buduću visinu dječaka, od te brojke dodajte 6,5 cm. Za djevojčice, pak, oduzmite 6,5 cm.

KOLIKO ĆE DIJETE BITI VISOKO KAD ODRASTE? Formula za koju znanstvenici tvrde da ima mala odstupanja
Foto: Shutterstock

Primjerice, ako je majka visoka 170 cm, a otac 190, buduća visina muškog djeteta izračunava se ovako: 170 + 190/2 + 6,5 cm. Rezultat je 186,5 cm.

Za žensko dijete izračun je sljedeći: 170 + 190/2 - 6,5 cm. Rezultat je 165,5 cm.