Mokrenje u krevet, poznato i kao noćna enureza, iako često neugodno za djecu i roditelje, relativno je česta pojava. No, stručnjaci upozoravaju da je kod djece s ADHD‑om (poremećajem pažnje i hiperaktivnosti) rizik veći nego kod njihove vršnjake.
Prema podacima dr. Leslie Treece, pedijatrice iz Cookeville Pediatric Associates u Tennesseu, dok većina djece ne kontrolira mjehur tijekom noći do oko šeste godine, između 4 i 9 posto djece nastavlja imati epizode mokrenja u krevet nakon tog doba. Kod djece s ADHD‑om taj udio raste na čak 16 posto.
"Studije pokazuju da djeca s dnevnom inkontinencijom imaju više od četiri puta veće šanse za pojavu simptoma ADHD‑a, što ukazuje na biološku povezanost između ova dva problema", objašnjava dr. Treece za Scary Mommy.
Povezanost ADHD-a i mokrenja u krevet
Američka pedijatrijska akademija objašnjava da ADHD utječe na mozak i njegovu sposobnost da prepozna signale mjehura kada je pun.
"Kod djece s ADHD‑om poremećeni su mozak i pažnja, što otežava uočavanje tjelesnih znakova potrebe za odlaskom na WC", kaže Christal Castagnozzi, klinička i školska psihologinja iz Ontarija. Prosječna dob dijagnoze ADHD‑a je između 6 i 12 godina, iako kod djevojčica i žena može doći znatno kasnije. Noćno mokrenje nakon šest godina može biti prvi signal za roditelje ili dodatni znak ako već razmišljaju o mogućnosti ADHD‑a.
Ipak, napominje psihologinja, mokrenje u krevet ne znači automatski da dijete ima ADHD i ne sva djeca s ADHD‑om imaju problem s noćnom enurezom, ali vrijedi obratiti pozornost na produžene epizode mokrenja kod starije djece.
Zašto je mokrenje češće kod djece s ADHD‑om
Uz moždanu povezanost, djeca s ADHD‑om često imaju problema s kontrolom impulsa. Teže im je prekinuti igru ili aktivnost da bi otišli na WC i ostali dovoljno dugo da potpuno isprazne mjehur.
„Djeca s ADHD-om ponekad prespavaju signal tijela da je mjehur pun i da trebaju na WC, što povećava rizik od noćnog mokrenja“, dodaje dr. Treece.
Kako pomoći djetetu
Stručnjaci nude niz savjeta za roditelje:
- Provjerite zatvor crijeva – opstipacija je česta kod djece s ADHD‑om i može otežati punjenje mjehura.
- Uspostavite rutinu odlaska na WC – svaka dva sata i prije omiljenih aktivnosti, poput igre ili gledanja TV-a.
- Prakticirajte „dvostruko mokrenje“ – dijete ide na WC, opusti se minutu i pokušava ponovno, čime se smanjuje rizik od nezgoda.
- Objasnite tjelesne signale – pomozite djetetu razumjeti kako se tijelo osjeća kad treba na WC.
- Učinite WC pozitivnim mjestom – igračke, glazba ili baloni mogu učiniti odlazak na WC manje dosadnim.
- Uključite dijete u rješenje – pokažite da niste ljuti i da ste svi u istom timu.
- Koristite alarm za enurezu – alarm može probuditi dijete kad detektira vlagu, što pomaže u učenju kontrole.
- Izbjegavajte velike razgovore odmah nakon nezgode – pričekajte trenutak kad je dijete smireno.
- Ne posramjujte dijete – podsjetite ga da mnogi prolaze kroz ovo i da nije krivo.
"Najvažnije je pomoći djetetu da se nosi s ADHD‑om i noćnim mokrenjem bez osjećaja srama. Većina djece preraste problem do 10–12 godina, a u nekim slučajevima lijekovi mogu biti od pomoći, osobito pri spavanju izvan kuće", napominje dr. Treece.
Castagnozzi dodaje da je važno razumjeti da ovakvo ponašanje nije nepodopština ili nedostatak kontrole djeteta, nego posljedica neuroloških faktora. Roditelji bi trebali savjetovati s terapeutom, psihologom i liječnikom, kako bi zajedno olakšali izazove s kojima se djeca suočavaju.
