Alergije kod djece sve su češće, a simptomi i uzroci ponekad mogu zbuniti roditelje. Dr. Ante Mazalin, specijalist pedijatrije iz Poliklinike Salvea objasnio nam je što alergija zapravo znači, koji su najčešći alergeni i kako prepoznati simptome kod djece.
Što je alergija i zašto je sve češća?
„Alergija sama po sebi podrazumijeva neprimjerenu imunološku reakciju organizma na tvari iz okoliša, tzv. alergene, koje tijelo inače uredno tolerira. Takva reakcija može zahvatiti jedan ili više organskih sustava, najčešće dišni, probavni i kožu“, pojašnjava dr. Mazalin.
Porast alergijskih bolesti bilježi se kako kod djece, tako i kod odraslih. „Osim genske podloge, točni razlozi nisu posve jasni, ali smatra se da okolišni čimbenici - život u urbanim sredinama s manje boravka u prirodi, zagađenje zraka, industrijski prerađena hrana, izlaganje duhanskom dimu - igraju značajnu ulogu“, dodaje liječnik.
Najčešći alergeni kod djece
Prema dr. Mazalinu, najčešći alergeni uključuju:
- pelud biljaka (trave, drveća, korova)
- dlake kućnih ljubimaca (mačke, psi)
- grinje iz kućne prašine
- plijesni
- hranu (proteini kravljeg mlijeka, jaja, gluten, soja, kikiriki, ribe, školjkaši)
- otrov kukaca (osa, pčela, stršljen)
- konzervanse, aditive i lijekove
Kako prepoznati simptome alergija
U najranijoj dobi, od prvih mjeseci pa do 3. ili 4. godine života, najčešće se radi o alergijama na hranu, koje se očituju na probavnom sustavu (tragovi krvi u stolici, povraćanje, proljev ili opstipacija) ili koži (koprivnjača, oticanje usana, jezika ili nepca, suha i ispucala koža - ekcem).
S porastom dobi češća je senzibilizacija na inhalacijske alergene, poput peludi, dlaka kućnih ljubimaca ili grinja. Simptomi se tada očituju u dišnom sustavu - šmrcanje, svrbež nosa (alergijski rinitis), suzenje i crvenilo očiju (alergijski konjunktivitis), uporni kašalj, otežano disanje, piskanje i zviždanje u plućima te zamaranje pri tjelesnoj aktivnosti (alergijska astma).
Sezonalnost simptoma ovisi o alergenu - pelud biljaka uzrokuje tegobe u vrijeme cvatnje, dok grinje i dlake kućnih ljubimaca izazivaju simptome tijekom cijele godine. Alergije na lijekove i otrove insekata mogu se javiti u bilo kojoj dobi.
Anafilaktički šok - hitno stanje
„Najteži oblik alergijske reakcije naziva se anafilaktički šok. Nakon izlaganja alergenu, u roku od nekoliko minuta može doći do kombinacije kožnih, probavnih i dišnih simptoma, uz poremećaj svijesti. Takvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i, ako osoba posjeduje, brzu primjenu EpiPena“, upozorava dr. Mazalin.
Dijagnoza alergija kod djece
Dijagnoza počinje razgovorom s roditeljima i pregledom djeteta, uz identifikaciju zahvaćenih organskih sustava. Kao prvi test najčešće se koristi kožni ubodni, tzv. "prick" test, pri kojem se kap otopine alergena unosi pod površinu kože. Ostale metode uključuju testiranje IgE protutijela u krvi, mjerenje plućne funkcije te po potrebi, provokacijske testove u bolničkim uvjetima.
„Važno je pratiti nove simptome jer dijete koje razvije alergiju u najranijoj dobi kasnije je sklonije preosjetljivosti na druge alergene“, dodaje liječnik.
Kako pomoći djetetu s alergijom
Prva linija pomoći je izbjegavanje alergena - eliminacija alergena iz hrane, praćenje peludnog kalendara, izbjegavanje kontakta s kućnim ljubimcima i smanjenje izloženosti prašini i vlazi u domu.
Uz to, lijekovi igraju ključnu ulogu: antihistaminici, antagonisti leukotrijena, inhalacijski kortikosteroidi i bronhodilatatori pomažu u kontroliranju upale i smanjenju simptoma. „Redovito korištenje terapije omogućuje kontrolu upale i olakšava svakodnevni život djeteta“, zaključuje dr. Mazalin.
