Kanada je izgubila status zemlje u kojoj su ospice iskorijenjene nakon gotovo trideset godina zbog neuspjelog suzbijanja epidemije koja traje već godinu dana, izvijestila je u ponedjeljak Državna agencija za javno zdravstvo, piše HINA Zdravlje.
Zdravstveni radnici i stručnjaci prošli su mjesec predvidjeli da će Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO) Kanadi oduzeti taj status. Zemlja je u devet od deset svojih pokrajina i jednom sjevernom teritoriju evidentirala više od 5000 slučajeva ospica.
“Premda je prijenos ove zarazne bolesti nedavno usporen, epidemija traje više od 12 mjeseci, prvenstveno unutar nedovoljno procijepljenih zajednica”, objavila je agencija.
Iskorijenjenje ospica može se definirati kao izostanak endemskog prijenosa ospica u kontinuitetu od 12 mjeseci ili dulje na određenom geografskom području, što mora biti popraćeno visokokvalitetnim i funkcionalnim sustavom nadzora i otkrivanja svih novih slučajeva.
“PAHO je obavijestio Kanadsku agenciju za javno zdravstvo da Kanada više nema status zemlje u kojoj su ospice iskorijenjene”, stoji u objavi te se dodaje da će se Agencija fokusirati na poboljšanu pokrivenost pokrajina cijepljenjem, na jačanje razmjene podataka i na to da se omogući visokokvalitetan i funkcionalan sustav nadzora i otkrivanja svih novih slučajeva zaraze.
Zdravstveni stručnjaci kažu da je pad stope procijepljenosti u nekim dijelovima zemlje nagovještaj ponovne pojave više raznih bolesti koje se mogu jednostavno spriječiti cijepljenjem. No od pandemije koronavirusa stanovništvo je postalo i nastavlja biti sve skeptičnije i nepovjerljivije prema cjepivima. Ured savezne ministrice zdravstva Marjorie Michel odbio je komentirati informaciju.
Simptomi ospica
Dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije, iz Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' kaže da su ospice jedna od najzaraznijih virusnih bolesti. Nakon prosječne inkubacije od 10 do 12 dana prvo se javlja:
- povišena tjelesna temperatura,
- zatim curenje iz nosa,
- suhi kašalj te
- crvenilo i suzenje očiju.
Također, pojavljuju se karakteristične Koplikove pjege (sitna bijela zrnca) na sluznici usne šupljine s unutrašnje strane obraza. Nakon par dana javlja se specifičan osip po koži, najprije iza ušiju i po licu, koji se postupno širi od glave, preko trupa do ekstremiteta. Osip traje 4-5 dana, a potom izblijedi.
Kako se ospice prenose i koliko traje zaraza?
Najčešće se javljaju u kasnu zimu i rano proljeće. Uzročnik je virus morbila koji spada u skupinu Paramyxoviridae.
To je respiratorni virus koji se prenosi kapljičnim putem (virus se širi govorom, kašljanjem i kihanjem), odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom tj. njegovim sekretima iz usta i nosa, ali i preko predmeta kontaminiranih kapljicama zaražene osobe.
Izvor zaraze je bolesnik 4 dana prije i 3-4 dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice.
Komplikacije ospica kod djece - upala uha, pluća i mozga
Ospice su virusna bolest s jednom od najvećih stopa komplikacija. Najčešće komplikacije su upala srednjeg uha i upala pluća, a u visokom postotku (cca 1 na 1000-2000 bolesnika!) se može javiti i encefalitis (upala mozga) koja ima i vrlo visoku smrtnost.
Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira 1 umrli na tisuću oboljelih od ospica. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. Neko vrijeme nakon preboljenja ospica, osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama nakon preboljenja može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu - SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis). Nema specifičnog lijeka ove bolesti, liječi se simptomatski, tj. suportivno.
Cijepljenje protiv ospica
Od ospica mogu oboljeti sve osobe koje ili nisu preboljele ospice ili nisu uspješno cijepljene dvjema dozama cjepiva. Djeca majki koje su preboljele ospice ili su cijepljene protiv ospica, mogu biti zaštićena od ospica u prvih nekoliko mjeseci života. Jedna doza cjepiva pruža zaštitu u 95% cijepljenih, a dvije doze u više od 99% cijepljenih. Imunost nikad nije 100-postotna, ali je vrlo visoka i ona traje gotovo doživotno.
Najučinkovitija mjera prevencije je upravo cijepljenje koje se provodi kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole.
U Hrvatskoj se cijepljenje provodi u dvije doze; prva doza nakon navršene prve godine života i druga doza prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. Ako se postigne procijepljenost populacije od preko 95% smatra se da se bolest ne može javiti u epidemijskom obliku jer je postignut tzv. kolektivni ili imunitet krda. Cjepivo protiv ospica u svijetu je u uporabi dugi niz godina i pokazalo se vrlo sigurno i učinkovito. To je živo atenuirano cjepivo stoga se ne daje trudnicama i osobama s poremećajem imunosnog sustava.
Ospice u Hrvatskoj - kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi
Nakon uvođenja cijepljenja protiv ospica broj oboljelih se znatno smanjio. Prije 1968. g. (kad je u Hrvatsku uvedeno obavezno cijepljenje protiv ospica), prosječan godišnji broj oboljelih bio je oko 15 000, dok je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj taj broj bio ispod 20, s izuzetkom dvije epidemije (2015. i 2018.). Najveći problem je kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi, koja ako je ispod minimalnih 95%, može dovesti do pojave epidemije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u susjednoj Crnoj Gori je samo 23,8 posto djece cijepljeno s obje doze cjepiva protiv ospica (podaci za 2020.). U Sjevernoj Makedoniji, 63 posto djece je cijepljeno prvom dozom, dok je u Srbiji cjepivo primilo 78 posto djece. Također, s obzirom na povećan broj izbjeglica iz Ukrajine i činjenicu da je Ukrajina do prije nekoliko godina imala vrlo niske cijepne obuhvate, posebnu pažnju treba obratiti na ranu detekciju zaraznih bolesti među kojima su svakako i ospice.
U posljednjem razdoblju od 12 mjeseci, od 1. veljače 2024. do 31. siječnja 2025., 30 država članica EU/EEA prijavilo je ukupno 32 265 slučajeva ospica. Najveći broj slučajeva zabilježen je u Rumunjskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Austriji. Ovih je slučajeva vjerojatno objektivno i više jer se nažalost infektivne bolesti ne prijavljuju konzistentno.
Najveće stope prijava zabilježene su kod dojenčadi mlađe od godinu dana (1052,2 slučaja na milijun) i djece u dobi od 1 do 4 godine (617,1 slučaj na milijun), a od prijavljenih slučajeva 45.1% je bilo u djece mlađe od 5 godina.
Od 29 481 slučaja (100,0% svih slučajeva) s poznatom dobi i cijepnim statusom, 25 503 (86,5%) bilo je necijepljeno, 2 583 (8,8%) cijepljeno je jednom dozom cjepiva koje sadrži ospice, 1 304 (4,4%) cijepljeno je s dvije ili više doza, a 52 (0,2%) je cijepljen nepoznatim brojem doza. Rumunjska (18) i Irska (jedan) ECDC-u su tijekom 12-mjesečnog razdoblja prijavile ukupno devetnaest smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati ospicama.
