Jeste li ikad doživjeli situaciju u kojoj stanete usred obične radnje i na trenutak jednostavno “prazno gledate” u ono što držite u ruci, nesigurni što ste upravo trebali napraviti?
Upravo takav, naizgled bezazlen trenutak dogodio se jednoj majci dok je stajala u kuhinji s potpuno praznom šalicom kave i pokušavala se sjetiti je li kavu već pripremila ili tek treba. Na trenutak je zastala, bez jasnog odgovora, dok se svakodnevna radnja pretvorila u kratki mentalni zastoj.
Takvi se trenuci često opisuju kao “baby brain” ili “mummy brain” - pojačana zaboravljivost i osjećaj mentalne magle koji se povezuje s razdobljem nakon poroda. No sve više istraživanja otvara pitanje nije li riječ samo o prolaznoj pojavi, nego o dijelu šireg obrasca promjena u ženskom mozgu tijekom različitih životnih faza, od majčinstva do perimenopauze i menopauze.
'Stajala sam u kuhinji s praznom šalicom'
Autorica je svoj doživljaj opisala za portal Motherly.
“Želim vam ispričati jedan trenutak koji mi se dogodio kada je moj sin Lincoln imao oko četiri mjeseca. Stajala sam u kuhinji, držala potpuno praznu šalicu kave i pokušavala se sjetiti jesam li već napravila kavu ili tek trebam. Tako sam stajala neko vrijeme, koje mi je djelovalo kao cijela minuta. Samo sam stajala. Šalica je bila u ruci. Odgovor je, u teoriji, bio lako dohvatljiv. Ipak, nisam ga imala.
Tada sam se tome nasmijala. ‘Baby brain’, ‘mummy brain’ - svi su čuli te izraze, svi imaju neku priču. Gotovo kao ritual kroz koji se prolazi; našališ se, popiješ još kave i nastaviš dalje”, napisala je.
'Magla koja ne prolazi'
No, kako ističe, slični trenuci nisu nestali ni godinama kasnije - samo su postali manje bezazleni. “Ono što mi nitko nije rekao jest da će se isto dogoditi ponovno nekoliko godina kasnije. Samo što drugi put to više nije bilo tako smiješno.
Teže je odmahnuti rukom kada ste na sastanku i riječ koja vam treba jednostavno – nestane. Kada uđete u prostoriju i stojite jednako kao što sam stajala u onoj kuhinji. Kada se magla u glavi ne povuče u potpunosti, počnete se tiho pitati je li nešto s vama u redu.
Ono što sada znam jest: sa mnom nije bilo ništa ‘krivo’. Ali nešto se u mom mozgu itekako događalo – samo nisam imala podatke da to razumijem.”
“Baby brain” se najčešće smatra prolaznom i bezazlenom pojavom. No sve više znanstvenih radova ukazuje na mogućnost da je riječ o dijelu šireg obrasca neuroloških promjena kroz koje žene prolaze tijekom života. Dva nedavno objavljena istraživanja dodatno rasvjetljavaju tu temu.
Jedno od njih, koje je za Forbes komentirala dr. Talia Varley, sugerira da hormonalne promjene poput trudnoće, perimenopauze i menopauze mogu dugoročno doprinijeti kognitivnoj otpornosti. Povećano mentalno opterećenje tijekom odgoja djece može, prema istraživanjima, djelovati kao svojevrsni “trening” za mozak.
Znanstvenici sa Sveučilišta Monash pritom su utvrdili da žene koje su imale više djece u starijoj dobi imaju deblju sivu tvar u dijelovima mozga povezanim s pamćenjem te obrasce aktivnosti koji odstupaju od uobičajenog kognitivnog starenja.
S druge strane, istraživanja dr. Lise Mosconi sa Sveučilišta Weill Cornell pokazala su da pad moždane energije tijekom perimenopauze može biti privremen, a u nekim slučajevima nakon menopauze dolazi i do djelomičnog oporavka.
No priča ima i složeniju, zahtjevniju stranu. Studija Sveučilišta Cambridge, koja je analizirala podatke gotovo 125.000 žena, pokazala je da je menopauza povezana sa smanjenjem volumena sive tvari u dijelovima mozga važnima za pamćenje i emocionalnu regulaciju. Riječ je o regijama koje su povezane i s ranim promjenama kod Alzheimerove bolesti.
Žene u postmenopauzi češće su prijavljivale anksioznost, depresiju i probleme sa spavanjem. Zanimljivo je i da hormonska nadomjesna terapija ne poništava te strukturne promjene, iako može usporiti određene kognitivne padove.
Je li menopauza pad ili prilagodba?
Postavlja se pitanje i je li menopauza neurološki pad ili neurološka prilagodba. Odgovor, čini se, nije jednoznačan. Ključ leži u samoj tranziciji. Istraživanja sugeriraju da mozak koji kroz hormonalne promjene prolazi uz odgovarajuću podršku može postići stabilizaciju, pa čak i oporavak određenih funkcija.
Iako danas pratimo gotovo sve - od sna do kondicije - kognitivne promjene kod žena tijekom hormonalnih prijelaza ostaju nedovoljno istražene i slabo mjerene.
Između 44 i 62 posto žena prijavljuje kognitivne promjene tijekom perimenopauze, no u praksi često dobivaju tek objašnjenje da je riječ o “normalnom dijelu menopauze”, bez dodatne analize ili praćenja. Drugim riječima – simptomi postoje, ali sustav ih rijetko bilježi.
Ironično, u vremenu kada se optimizira gotovo svaki aspekt ljudskog zdravlja, mozak žena u razdobljima najvećih hormonalnih promjena ostaje relativno nevidljiv.
A upravo tada, pokazuju istraživanja, događa se značajno neurološko preoblikovanje. Znanost sve jasnije pokazuje da promjene u mozgu tijekom menopauze nisu jednostavne ni jednosmjerne. One ovise o stresu, snu, prehrani i podršci kroz koju žena prolazi u tom razdoblju. To znači da je riječ o osjetljivom vremenskom prozoru – onom koji može utjecati na dugoročno kognitivno zdravlje.
'Drugo proljeće' nije slučajnost
Važno je naglasiti i drugu stranu priče. Mnoge žene nakon menopauze opisuju razdoblje veće jasnoće, fokusa i energije. Znanost to sve više prepoznaje kao realnu fazu, a ne iznimku.
No do tog “drugog proljeća” ne dolazi se slučajno - ono je povezano s načinom na koji je mozak podržan tijekom prijelaznih razdoblja.
Na početni trenutak - ženu koja stoji u kuhinji s praznom šalicom u ruci - danas se može gledati drugačije. Možda to nije bio samo bezazlen trenutak zaboravnosti. Možda je to bio signal. Podatak koji tada još nije imao kontekst.
I možda je upravo to ono što i dalje nedostaje - sustavno razumijevanje, praćenje i priznanje da takvi trenuci nisu samo “sitnice”, nego dio šire priče o ženskom mozgu.
