Kako bi se zaštitila djeca u digitalnom svijetu, čime će se smanjiti i nasilje u stvarnom svijetu, početkom školske godine u sto zagrebačkih škola uvedena je potpuna zabrana mobitela tijekom boravka u školi. Mjera je pokazala dobre rezultate te saborska zastupnica stranke Možemo! govori o planovima da se zabrana uvede u osnovnim školama diljem Hrvatske, ali i koji su glavni ciljevi Prijedloga Zakona o digitalnoj zaštiti djece koji će uskoro ići u saborsku raspravu.
- Koji su najveći negativni utjecaji koje korištenje mobitela i društvenih mreža imaju na djecu?
Najveći problem nije sam mobitel, nego način na koji su društvene mreže dizajnirane. One nisu stvorene da povezuju ljude, nego da zarobe pažnju. Algoritmi precizno analiziraju ponašanje djece - što gledaju, na čemu se zadrže, što im izaziva emociju - i zatim im nude sve više sadržaja koji ih drže prikovane za ekran, i to tako da ih vrlo često u vrlo kratkom vremenu odvedu od nevinih i dobi primjerenih sadržaja do vrlo ekstremnih i radikalnih sadržaja.
Wall Street Journal napravio je eksperiment: otvorili su profile ‘trinaestogodišnjih djevojčica’ koje su lajkale samo pozitivne sadržaje - štenad, glazbu, Taylor Swift. U roku od nekoliko tjedana, algoritmi su im počeli nuditi desetke tisuća objava o mršavljenju, gladovanju, opsesiji tijelom. Djeca su od štenaca došla do ‘thinspo’ sadržaja.To nije pogreška, to je poslovni model. I naša djeca nemaju šanse protiv takvih algoritama.
Zato danas vidimo ono što pokazuju i istraživanja: porast depresivnosti, anksioznosti, problema sa spavanjem, poremećaja hranjenja, poremećaja pažnje i samoozljeđivanja. To je znanstveno potvrđena šteta po mentalno zdravlje i društveni problem koji traži ozbiljan odgovor države.
- Od početka školske godine sto osnovnih škola uvelo je zabranu korištenja mobitela tijekom boravka učenika u školi. Koji su do sada postignuti rezultati?
Rezultati su iznimno dobri. Učitelji govore o boljoj koncentraciji, više međusobne komunikacije među djecom, pozitivnijoj atmosferi u razredima i manje digitalnog nasilja. Djeca ponovno gledaju jedni druge, razgovaraju, surađuju. Mnoge škole kažu da su postale “bučnije, ali to je ona dobra, dječja buka”. Takva iskustva sada imaju i druge sredine koje su uvele ovu mjeru, i svugdje su efekti isti - djeca su prisutnija, opuštenija i međusobno povezanija.
- Što je s ostalim školama u Hrvatskoj? Hoće li se i u njima uvoditi ova zabrana, i kada?
Ministarstvo obrazovanja najavilo je da će se zabrana korištenja mobitela proširiti na sve osnovne škole u Hrvatskoj, što smatram vrlo dobrim potezom. No pritom moramo biti svjesni da je to tek prvi korak. Maknuti mobitele iz škole znači samo maknuti ih iz jednog dijela dana, jer djeca i dalje ostatak vremena provode u digitalnom prostoru bez ikakve zaštite. Zato je nužno donijeti i Zakon o digitalnoj zaštiti djece, kako bi se zaštita nastavila i izvan školskih zidova.
- Jesu li vaša djeca, i škola koju pohađaju, obuhvaćena ovom zabranom? Jeste li kod njih primijetili promjene u komunikaciji s drugim učenicima, s učiteljima, kako prate nastavu…?
Da, kod moje kćeri to je pravilo bilo na snazi i prije nego što je uvedeno na razini grada, i mogu reći da je to za djecu izvrsno. Djeca su opuštenija, više komuniciraju, više se druže i stvaraju stvarne odnose. To što nemaju mobitele u školi ne znači da im nešto nedostaje, naprotiv, znači da imaju više vremena za ono što je stvarno važno: prijateljstvo, razgovor, igru. Moj sin je student, pa on to promatra iz druge perspektive, ali i on vidi koliko je mlađima ta promjena korisna i zdrava.
- Predstavili ste Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece. Koji su njegovi glavni ciljevi?
Zakon ima jedan jasan cilj: zaštititi djecu u digitalnom prostoru jednako kao što ih štitimo u stvarnom svijetu.
Predviđa četiri ključne promjene:
- nacionalno uređivanje korištenja mobitela u osnovnim školama,
- uvođenje filtriranih školskih mreža koje blokiraju društvene mreže i neobrazovne sadržaje,
- provjeru dobi i
- roditeljski pristanak za otvaranje profila na društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina.
Platforme će biti dužne uvesti sigurne i načine provjere dobi, bez prikupljanja osobnih podataka i kopija dokumenata. Jer danas imamo apsurd: roditelji moraju dati suglasnost da se dijete fotografira na školskom izletu, ali ne i da dijete bude izloženo svima i svemu na Snapchatu. Da im se može obratiti bilo tko na svijetu, da se može lažno predstaviti, da im može slati neprimjerene sadržaje, da ih može strašiti i ucjenjivati. Ovim zakonom to se mijenja - i to na tragu niza zemalja koje su to već uvele ili upravo uvode, poput Francuske, Norveške, Danske, Australije….
Sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje- brzu prijavu, uklanjanje štetnih sadržaja i podršku djeci i roditeljima. To je zakon koji ne ograničava tehnologiju, nego postavlja pravila koja čuvaju djecu. Vjerujem da će uskoro doći u saborsku raspravu, a ako vladajuća većina to odbije, mi ćemo ga sami staviti na dnevni red kroz inicijativu potpisa.
