Ako ne poradimo na unapređenju digitalnih vještina, to će do 2030. značajno poremetiti gospodarski rast brojnih zemalja, ali i ugroziti životni standard njihovih stanovnika, kaže istraživanje McKinsey Global Instituta. Znanje je najvažniji resurs, pa tako ideja cjeloživotnog školovanja postaje mainstream i to ne samo novih generacija. I oni koji već imaju respektabilne karijere, svjesni su da ulaganje u znanje, posebno u digitalno, još uvijek može otvoriti mnoga vrata u poslovnom svijetu. Čak 30% poslova koji danas postoje izumljeni su u proteklih pet godina, a do 2030. godine 60% novih poslova zahtijevat će vještine koje trenutno posjeduje samo oko 20% populacije. Ne čudi stoga da sve više ljudi razmišlja o poslijediplomskom studiju koji će im pružiti nova, digitalna znanja i tako ih učiniti konkurentnijim na tržištu rada. Na Sveučilištu u Dubrovniku upravo traju upisi u vodeći doktorski studij u Hrvatskoj na engleskom i hrvatskom jeziku – Poslovne ekonomije u digitalnom okruženju – kojeg ova prestižna institucija već petu godinu za redom provodi u suradnju s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.

doktorski studij poslovne ekonomije u digitalnom okruženju
Shutterstock 

Studij je od svog početka usmjeren je na vještine budućnosti. Digitalna transformacija poslovanja, upravljanje poslovnim procesima u digitalnom okruženju, kibernetička sigurnost, neuromarketing…, samo su neki od kolegija na doktorskom studiju koji se odvija kroz pet modula: Digitalno poslovanje, Međunarodno poslovanje, Marketing, Turizam i Menadžment. Svaki modul priprema polaznike za istraživački rad, ali i izazove tržišta rada koji će svoj zenit dosegnuti u idućih pet do deset godina. Koliko je program ovog doktorskog studija zanimljiv, inovativan i međunarodno priznat svjedoči i podatak da su dosadašnji polaznici dolazili iz 13 zemalja svijeta i s tri kontinenta. Uz profesore Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studij svake godine ugošćuje i niz uglednih znanstvenika i vodećih ekonomista iz inozemstva, kao i stručnjake iz različitih industrija. To je i jedini studij koji omogućava i praktičnu primjenu znanja, jer nudi inovativne resurse poput laboratorija za afektivno računarstvo i neuromarketing. Također, svaki polaznik može prilagoditi program svojim interesima i tako oblikovati personalizirani studijski put.

doktorski studij poslovne ekonomije u digitalnom okruženju, neurolaboratorij
Robert Gašpert 

"Polaznici će steći znanja i vještine za rješavanje poslovnih izazova u digitalnom okruženju na svim razinama. Ponosni smo što s našim studentima imamo priliku raditi kao mentori i partneri i pružati im podršku kroz cijelo njihovo studijsko putovanje“, kaže voditelj studija, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i poziva zainteresirane da se što prije prijave, jer je broj upisnih mjesta je ograničen. Prijave se zaprimaju do 30. rujna na adresu elektroničke pošte: phd.epe@unidu.hr. Više informacija je dostupno na mrežnoj stranici Studija, putem elektroničke pošte ili telefonom na broj +385 20 445 931.
Doktorski studij Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju namijenjen je poduzetnicima i menadžerima koji u digitalnoj transformaciji vide priliku za poslovni napredak, znanstvenicima s drugih institucija koji imaju potrebu obrazovati se u ovom području te svima koji su već stekli diplomu, ali osjećaju da im je potrebno dodatno ulaganje u znanje i razumijevanje digitalnog poslovnog okruženja. Koji su trenutačno najtraženiji poslovi, koji će još više dominirati u godinama koje slijede? Programeri su na prvom mjestu, što je potaknulo neke zemlje u SAD-u i Velikoj Britaniji da podučavaju djecu ovim vještinama još u osnovnoj školi. Predviđa se kako će blockchain tehnologija do 2030. poboljšati više od 40 milijuna radnih mjesta na globalnoj razini , a analitičari podataka postat će novi lideri u niši poslovnog razvoja. Možda mislite, ako umjetna inteligencija postane bolja, pametnija i raširenija, neće li više ljudskih radnika ostati bez posla? Međutim, PwC-ova studija o umjetnoj inteligenciji otkrila je da će "svaki gubitak radnih mjesta zbog automatizacije vjerojatno dugoročno biti nadoknađen novim radnim mjestima koje su omogućile nove tehnologije.

*Sadržaj nastao u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.