Moj prvi kontakt s autizmom bio je prije sedam godina. Upoznala sam jednog predivnog dječaka koji je tada imao dvije godine. Još nije govorio, ali ono što je meni bilo čudno jest to što nije reagirao na okolinu. Nije bilo kontakta očima niti ikakve reakcije na ono što se oko njega zbivalo. Nedugo nakon našeg susreta, dijagnosticiran mu je poremećaj iz spektra autizma. Njegov otac Dalibor Talajić preuzeo je stvari u svoje ruke i potpuno se posvetio svome sinu. “Ja sam spas svome sinu našao u Beogradu, u poliklinici Unionhealth kod prof. Danijele Helc. Pokušao sam čak i u našem Ministarstvu zdravlja inicirati kontakt s Beogradom ne bi li se uspostavila nekakva mreža terapeuta, no nije bilo nikakvog interesa. U Hrvatskoj smatraju da je autizam stanje, pa kao što sama riječ sugerira, malo što se poduzima jer se pretpostavlja da promjena, barem onih bitnih, neće biti. Autizam se smatra gotovo nekom vrstom retardacije i tu priča staje. To je velika nepravda prema djeci s poremećajima iz autističnog spektra jer su ona često natprosječno inteligentna, što i pokazuju na neverbalnim testovima inteligencije. Upravo je i visoka inteligencija jedan od razloga njihova povlačenja u sebe (auto, od grčkog ja, sebi; a ne kako se smatra od engleskog out, van, izvan). Ta djeca jako dobro znaju čemu nisu vična, pa u tome onda i ne žele sudjelovati. Autizam je prije svega senzorni deficit. Takvoj djeci nedostaju kanali kojima bi iskomunicirali svoj doživljaj okoline”, ispričao je Talajić.

Prema podacima Udruge za autizam – Zagreb, u Hrvatskoj je registrirano tek 1.096 osoba s autizmom što je puno manje nego u drugim europskim zemljama, odnosno Sjedinjenim Američkim Državama. Razlog tako malom broju registriranih osoba s poremećajem iz spektra autizma u Hrvatskoj nije u nepostojanju ovog poremećaja u Hrvatskoj, nego u činjenici da se poremećaji iz autističnog spektra još uvijek kriju pod drugim (krivim) dijagnozama. Takve činjenice dodatno otežavaju cijelu problematiku bolesti iz spektra autizma. Slaba dijagnostika, nedostupnost informacija i neadekvatne terapije samo su neke od kočnica oboljelima.
Najbolji primjer je Birger Sellin. Autistični muškarac koji je potpuno nesposoban za život i živi u adekvatnoj ustanovi, no međutim on je pisac. Divan pisac. Dvije su knjige iza njega : “Ne želim biti zarobljen u sebi” i “U ime svih nijemih”. Kako pak izgleda u potpunosti rehabilitirani autist, možemo vidjeti na primjeru Temple Grandin. YouTube je pun njezinih tribina i predavanja. Ova žena ima nekoliko doktorata, a čak je snimljen i film o njoj - “Temple Grandin: Život u slikama”. Upravo su ova dva primjera pokazatelj najvećeg problema kod osoba s autizmom: Nema univerzalnog pristupa oboljelima. I sad, ako kroz predškolsku dob roditelji i uspiju svome djetetu nekako pronaći pomoć i osposobiti ga koliko-toliko za školu, tek će na nastavi početi pravi problemi. Jer onda više nema vremena za potrebne rehabilitacije, a samo obrazovanje nije primjereno. Zbog senzornih poremećaja, škola je vrlo agresivno mjesto za čula djeteta s takvim problemima, a preocesuiranje informacija je potpuno drukčije nego u ostale djece. Zato je opet roditelj taj koji mora osmisliti način kako da dijete uči školsko gradivo, a zatim i kako da ga u životu primjenjuje. Uz najbolju volju većina roditelja to niti može, a niti ima ideje kako bi. Talajić za sad uspijeva sa svojim sinom osmišljavati načine kako da uči, no to je jako mukotrpno; jer bez obzira na motivaciju, nije terapeut.
“Ja sam tata. I ako ništa, svakodnevno terapeutsko ponašanje spram svog djeteta emotivno iscrpljuje. Moj je cilj u dogledno vrijeme otvoriti školu specijaliziranu za rad upravo s djecom koja koja imaju poremećaje iz autističnog spektra, u kojoj bi učitelji bili educirani kako prenijeti znajnje i radne navike djetetu. Radne navike su ključna stvar. Jer to i jest cilj – osamostaljenje. I u školi, i u životu. Formalna naobrazba nije nikome dovoljna, a kamoli djeci kojoj je svaki dan sam za sebe izazov.” Napisala: Una Zima Fotografije: Matea Smolčić SenčarTekst u cjelosti pročitajte u tiskanom izdanju Storybooka koji je na svim kioscima.