Kako bi ljudski organizam normalno funkcionirao, osim vrste hrane koju unosimo, važan je i raspored jedenja: zadnji obrok tijekom dana mora biti najmanje jedan sat prije spavanja, a optimalni razmak između dva obroka trebao bi biti četiri sata. Tako je voće pogrešan izbor za jutro, ali i kasnu večer (neposredno prije spavanja). Naime, zbog slabog izlućivanja enzima koji sudjeluju u probavi voća u jutarnjim satima, od voća nećemo imati nikakve koristi i teško ćemo ga probaviti. Nova preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se u dijetetskim prehranama voće zabrani u jutarnjem obroku. Naime, dokazano je da se tako iscrpljuje gušterača. Ipak, voće mora biti sastavni dio uravnotežene prehrane, pa ga treba jesti, ali u popodnevnim satima. Evo još nekih važnih činjenica o voću...
Voće sadrži puno voćnog šećera odnosno fruktoze. Ona kao jednostavni šećer (monosaharide) spada u ugljikohidrate, i to one dobre. No, u večernjim satima fruktoza će ima efekt sličan bijelom šećeru te može utjecati ne samo broj kilograma i proizvodnju masti (šećeri je stimuliraju) nego i otežati probavu te vas držati dulje budnima. Dobro je znati da limun, maline, borovnice i grejp sadrže manje ugljikohidrata.
Imate li nakon konzumacije voća grčeve u trbuhu ili se jednostavno ne osjećate dobro? Moguće je da imate osjetljiv želudac, a i neke vrste voća,poput krušaka, mogu biti jako 'teške'. Uzrok se može kriti i u intoleranciji na fruktozu odnosno smanjenoj resorpciji šećera. Voćni šećer se jednostavno ne može probaviti u tankom crijevu kako treba nego se apsorbira pomoću specifičnih transportnih proteina. Ako toga proteina nema, fruktoza se ne apsorbira i odlazi takva u debelo crijevo te uzrokuje poteškoće poput nadutosti, grčeva, bolova i proljeva. Test na fruktozu sličan je onome za laktozu i može se obaviti kod liječnika, a pretraga se sastoji u testiranju vodika u dahu.
Autor: I.Ć.
Fotografije: Profimedia
