Brojenje kalorija sastavni je dio većine dijeta, no da to ne mora biti tako smatra kronobiolog dr. Jan-Dirk Fauteck koji se već godinama bavi istraživanjem unutarnjeg sata kod ljudi. Njegova disciplina kronobiologija noviji je smjer u znanosti koji se bavi biološkim ritmovima organizama, a rezultati dugogodišnjeg proučavanja ritmova funkcioniranja ljudi ponukali su ga da osmisli tzv. krono dijetu. "Umjesto da zbrajate kalorije i stalno pazite koliko jedete, bolje je da se koncentrirate na to da u pravi trenutak pojedete pravu stvar", objašnjava Fauteck i tvrdi kako je takav način prehrane lakše izdržati, a mršavljenje ide prirodnije i brže! Naime, mi i naš organizam živimo u određenim prirodnim ritmovima. Oni ne uređuju samo kad odlazimo na spavanje i vrijeme budnosti, već i kad će naše tijelo početi lučiti probavne enzime, kad će tijekom dana mišići biti najsnažniji i najizdržljiviji te kad će mozak biti najučinkovitiji u svom poslu. Organizam, posebice gušterača, ovisno o dijelu dana različito reagira na unos ugljikohidrata. Ako ih jedete u krivo doba dana, vaga bi mogla pokazivati porast kilograma, čak i onda kad svjesno smanjite porcije. Zašto se to događa? Zato što takva prehrana mobilizira hormon debljanja inzulin. Ako je razina inzulina u krvi visoka, tijelo skladišti kalorije u masnom tkivu umjesto da ih sagorijeva. Krono dijeta se zato koncentrira upravo na prirodne tijekove u organizmu i pokušava ih iskoristiti za mršavljenje. Vrlo je jednostavna i podijeljena je u četiri faze. Najvažnije pravilo kojeg se morate pridržavati je poštivanje vremena: između doručka, ručka i večere mora biti 5 sati razmaka, između doručka i večere 12 sati. U tom slučaju razina inzulina poslije svakog obroka može dovoljno pasti da ne blokira sagorijevanje masnoća. Između obroka ne smijete ništa jesti, dozvoljeno je samo piti niskokalorična pića: vodu i nezaslađeni čaj. Ujutro tijelo treba prije svega ugljikohidrate za pokretanje metabolizma. Poželjno je sada jesti proizvode od punozrnatih žitarica. Ne bi trebalo uz njih jesti bjelančevine i masti: salame i sir. Bolja je marmelada ili med. Za ručak kombinacija ugljikohidrata i bjelančevina osigurat će energiju (primjerice krumpiri, riža ili tjestenina s nemasnim mesom). Navečer je vrijeme za bjelančevine s povrćem ili voćem kako bismo organizmu omogućili da tijekom noći luči puno hormona rasta. Jedite ribu, perad i nemasnu junetinu s povrćem. Za desert možete pojesti voćnu salatu. Na taj način hormoni rasta rade punom parom i tope masnoće. U ovoj fazi tjeraju stanice masnoće da se oslobode i iskoriste, što ima dvostruki pozitivan učinak na naše tijelo – gubimo na težini i budimo se ujutro puni energije! Autor: D. P. Fotografija: Profimedia
