Alergija je pretjerana, prekomjerna te zato i štetna reakcija organizma, odnosno našeg obrambenog sustava na tvari iz okoline. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivamo alergenima.
Organizam djeteta burno reagira na neke tvari iz prirodnog okruženja koje inače nisu štetne, kao što su kućna prašina, grinje, perje, plijesni i pelud. U proljeće su najčešće izražene inhalacijske alergije koje se mogu očitovati kao peludna hunjavica, alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis i alergijska astma. Najviše su izraženi kihanje, šmrcanje, neprohodnost i punoća nosa, gubitak njuha, vodenasti iscjedak, peckanje grla i lagana promuklost. Na očima nastaju crvenilo, suzenje, svrbež i peckanje. U ušima može doći do pojačanog lučenja cerumena ili ušne smole, što može potaknuti upalu uha i otežati sluh. Peludna hunjavica može biti povezana s drugim alergijskim bolestima pa tako kod neke djece može nastati alergijski rinitis i pogoršanje bronhalne astme ili pojava peludne hunjavice uz pogoršanje atopijskog dermatitisa. Ako postoji dijagnoza alergije u užoj obitelji, veća je sklonost za nastanak alergijske bolesti djece.
Alergije kod odraslih, ali posebno kod djece, u sve su većem porastu pa je važno na vrijeme dokazati postojanje alergije kako bi se umanjili simptomi. Od pomoći su sve dostupniji peludni kalendari koji upućuju na aktivna razdoblja cvatnje pojedinih biljaka na određenom području. Pa tako u kontinentalnim krajevima cvatnja počinje već u veljači te cvat lijeske, johe, vrbe, breze, hrasta, bukve može biti razlog proljetnih alergija. U primorskom pojasu u proljeće su najizraženija cvjetanja čempresa i masline. Važno je istaknuti da se tijekom toplijeg i vjetrovitijeg vremena oslobađaju velike količine peludi, a veća kišna razdoblja smanjuju širenje peludi. Uzrok alergije potvrđuje se alergološkim testiranjem. To je kožno testiranje na set uobičajenih alergena koji se u vrlo malim količinama nanose na kožu, a zatim se mjeri lokalna reakcija kože na alergen. Od laboratorijskih pretraga uzima se bris nosa, rade se pretrage krvi i iskašljaja. Ako se sumnja na alergijsku astmu, potrebna je dodatna pulmološka obrada.
Kako ublažiti simptome?
Od lijekova primjenjuju se antihistaminici, dekongestivi, kortikosteroidi i slično. Antihistaminici se uzimaju u obliku spreja za nos, kapi za oči ili tableta. Terapiju i vrijeme uzimanja određuje liječnik. U slučajevima snažnih alergija primjenjuje se i hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija - postupak kojim se bolesnik tretira alergenskim pripravkom na koji pokazuje osjetljivost te se na početku primjenjuju male, a poslije sve veće koncentracije alergena. Tako se djeluje na imunosni sustav koji se postupno privikava na alergen i ne reagira simptomima alergije. Ova metoda liječenja pokazala se uspješnom kod djece i mlađe populacije sa simptomima peludne hunjavice.
Za uspješno izbjegavanje proljetnih alergena jako je važno pratiti bioprognozu i peludni kalendar cvatnje, a tijekom najveće koncentracije peludi, prozore u stanu i automobilu držati zatvorene. Poželjno je koristiti klimatizacijske uređaje, a filtre redovito čistiti. Izbjegavati boravak u prirodi s djetetom tijekom najveće koncentracije peludi. Odjeću treba sušiti u stanu, kako bi se izbjeglo unošenje peludi u prostor. Tijekom vjetrovitih i sušnih dana poželjno je smanjiti šetnju na najmanju mjeru. Kosu je potrebno prati svaki dan kako bi se uklonila peludna zrnca. Izbjegavati provjetravanje prostorija kad je koncentracija peludi najveća. Boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer. Kako biste smanjili koncentraciju alergena u prostorijama gdje dijete najviše boravi, potrebno je ukloniti plišane igračke, jastučiće, tepihe i teške zavjese u kojima se najviše skupljaju kućna prašina i grinje. Budući da je koncentracija grinja u madracima i jastucima velika, potrebno je nabaviti antialergijske madrace i jastuke, posteljinu mijenjati jednom tjedno te prati na temperaturi višoj 60 stupnjeva. Prostorije treba redovito čistiti i usisavati, po mogućnosti usisavačem s vodenim filtrom, a površine brisati vlažnom krpom.
Roditeljima se savjetuje da, ako posumnjaju da je njihovo dijete alergično, dogovore pregled kod obiteljskog liječnika te u alergološkoj ambulanti. Obrada nije komplicirana i nije traumatična za dijete. Također je važno ne uzimati svojom odlukom lijekove koje nije preporučio liječnik. Ako vaše dijete ima sklonost alergijama, važno je educirati se, razgovarati s liječnicima, redovito odlaziti na kontrole te znati kako smanjiti simptome djetetove bolesti. Jer upravo su edukacija i razumijevanje uzroka alergija ključna karika u olakšavanju ovog sve većega zdravstvenog problema.
RAZLIKA IZMEĐU ALERGIJE I PREHRANE
Simptomi peludne alergije često su slični onima prehlade ili gripe i lako ih je pogrešno tumačiti ili ih
ne prepoznati kao alergiju.
TRAJANJE SIMPTOMA
Prehlada - oko tjedan dana
Alergija - nekoliko tjedana ili mjeseci
ISCJEDAK IZ NOSA
Prehlada - gust i neproziran
Alergija - bistar i rijedak
KAŠALJ
Prehlada - čest i produktivan (iskašljavanje sekreta)
Alergija - rijedak, suh i podražajan
KIHANJE
Prehlada - olakšavajuće i javlja se povremeno
Alergija - ne donosi olakšanje, javlja se učestalo u naletima
VISOKA TEMPERATURA I BOL U MIŠIĆIMA
Ovi su simptomi vezani isključivo uz prehladu i gripu, kod peludne hunjavice ih nema
PROMJENA PROSTORA
Kod prehlade ne donosi olakšanje, a uslijed alergije promjena prostora (unutra-van) često donosi olakšanje
