U petak, 7. veljače, nosi se crveno i obilježava se Dan crvenih haljina kojim se podiže svijest o specifičnostima, uzrocima i posljedicama moždanog udara u žena. O ovoj temi razgovarali smo s predsjednicom Hrvatskog neurološkog društva prof. dr. sc. Zdravkom Poljaković Skurić.
'Brinimo se o svom zdravlju jer kada ga izgubimo, često nema povratka na prijašnje. Željela bih naglasiti potrebu promjene načina života i životnih navika jer to je najteže. Ženama još jednom ističem - svaki dan stavite svoje zdravlje na prvo mjesto životnih prioriteta jer ono je neprocjenjivo i samo zdravi možemo ostvariti sve što želimo. Zato 7. veljače obucimo crvene haljine i prenesimo ovu poruku što je moguće dalje', poručuje neurologinja.
Koliko su javnozdravstvene akcije poput Dana crvenih haljina važne za podizanje svijesti i znanja o specifičnostima moždanog udara u žena?
Javnozdravstvene akcije općenito su učinkovit način prenošenja medicinskih znanja i preporuka široj populaciji. Obično imaju i neki dodatni sadržaj koji tu vrstu znanja predstavlja primjerenije i zanimljivije u odnosu na predavanja, časopise ili znanstvene radove. Stoga se i u ovoj akciji javnost na različite načine upoznaje s posebnostima moždanog udara u žena, epidemiološkim podacima, statistikama, mogućnostima liječenja te, još važnije, mogućnostima sprečavanja i prepoznavanja moždanog udara u žena. Paralelno se prenosi i osnovna poruka svake javnozdravstvene akcije - briga o vlastitom zdravlju posebne populacije.
Jeste li primijetili pomake nabolje u odnosu na stanje prije desetak godina? Koliko smo educirani o ovoj temi?
Pomaci su vidljivi, mjerljivi i objavljeni u znanstvenim publikacijama, ali u nekim se medijima sve češće o tomu piše i te su teme sve popularnije. Briga o zdravlju u posljednje je vrijeme često glavna tema broja, ali to je i dalje nedovoljno i manje nego u većini zapadnih zemalja. No svakako je veliki korak naprijed. Podaci u Izvješću o smrtnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jasno pokazuju pozitivan trend. Naime, 2018. umrlo je 6137 osoba od moždanog udara i izravnih posljedica moždanog udara, od toga 3559 žena, dok je 2023. umrlo 3255 osoba, od toga 1822 žene. Slučajno je 2018. prvi put organiziran Dan crvenih haljina iako, naravno, ta akcija nije glavni razlog znatnog smanjenja broja umrlih. Vjerujemo da je to bila važna kap u moru kada govorimo o zbrinjavanju moždanog udara na svim razinama. No unatoč optimizmu, treba biti realan i priznati da naša populacija i dalje nije dovoljno educirana i da u području prevencije trebamo još jako puno učiniti.
Jedna od pet žena doživjet će moždani udar, a jedna od tri koje ga dožive umrijet će od posljedica. Kako tomu stati na kraj?
Osnova je edukacija iz koje će proizići učinkovita prevencija. Stoga je potrebno neprekidno upozoravati na čimbenike rizika za vaskularne bolesti i načine njihova liječenja, odnosno kontroliranja. Također, žene trebaju zdravlje staviti na znatno više mjesto u hijerarhiji životnih prioriteta. Jer samo će zdrava osoba moći ne samo kvalitetno živjeti, nego se i kvalitetno brinuti o svojoj obitelji i funkcionirati u radnoj sredini. Sve to pridonosi onomu što zovemo sretan život.
Zašto od moždanog udara umire više žena nego muškaraca?
Žene dulje žive, a moždani udar je još bolest starije životne dobi. Osim toga, žene imaju sve čimbenike rizika kao i muškarci, ali i neke dodatne koje muški spol nema. Nadalje, odnos žena prema bolesti i zdravlju često je neprimjeren u smislu zanemarivanja zdravlja, prevencije, preventivnih pregleda, čak i simptoma i poremećaja kada nastanu. Žene će se vrlo često prije pobrinuti za članove obitelji i obaveze na poslu pa tek onda za sebe. Važan je i socijalni čimbenik jer žene češće žive same pa je skrb nakon moždanog udara lošija nego što je to za mušku populaciju.
Je li za neke skupine žena povećan rizik od moždanog udara?
Žene češće obolijevaju od nekih bolesti krvnih žila koje dovode do promjena na stijenkama krvnih žila, zadebljanja stijenki i posljedičnog sužavanja lumena same krvne žile, što povećava rizik od moždanog udara. Češće obolijevaju i od aneurizmi, svojevrsnih ispupčenja na krvnoj žili koja mogu prokrvariti i izazvati jednu vrstu moždanog udara, odnosno izljeva krvi u mozak. Zbog hormonalnih promjena i utjecaja na čimbenike zgrušavanja, što dovodi do povećanog rizika od stvaranja ugrušaka, razdoblje neposredno prije i nakon porođaja također povećava rizik od moždanog udara. Većina studija pokazuje da će migrena, kao tipičan ženski oblik glavobolje, povećati rizik od moždanog udara, poglavito ako je udružena s ostalim čimbenicima rizika. Čak će i uobičajeni čimbenici rizika, recimo srčana aritmija u obliku fibrilacija atrija, biti rizičnija bolest za žene nego za muškarce.
Koje simptome nikako ne smijemo ignorirati?
Moždani udar, kao što i kaže riječ udar, nastupa naglo, gubitkom određenih funkcija. Ako osoba naglo prestane govoriti ili ne razumije što joj se govori ili joj naglo oslabi jedna ruka ili polovica lica i tijela, postoji vrlo visok rizik da je dobila moždani udar pa je potrebna brza reakcija u smislu traženja liječničke pomoći.
Koliko je ključna pravovremena akcija i traženje liječničke pomoći?
Vrijeme je ključan čimbenik u liječenju moždanog udara. Poznata je izjava 'vrijeme je mozak', a ponovimo li činjenicu da u slučaju začepljenja velike krvne žile svake minute izgubimo dva milijuna moždanih stanica, onda je jasno da je što brži početak liječenja u smislu rekanalizacije te krvne žile osnovni preduvjet mogućeg oporavka od moždanog udara.
Smatra se da se prevencijom može spriječiti 80 posto moždanih udara. Kako se svatko može brinuti o svome zdravlju i spriječiti moždani udar?
To je na riječima vrlo jednostavno - potrebno je redovito odlaziti na kontrolne preglede i liječiti čimbenike rizika. Nažalost, koliko god to jednostavno zvučalo, više od polovice osoba koje znaju da imaju neki ili više čimbenika rizika koju su izlječivi - ne liječi ih.
Koji su najveći rizični čimbenici?
Svi najvažniji čimbenici su izlječivi, a to su povišen krvnih tlak, povišen šećer u krvi i povišena razina masnoća u krvi. Osim toga, tu su i loše životne navike ili stanja kao što su pušenje, debljina ili smanjena fizička aktivnost. Važan je čimbenik i spomenuta srčana aritmija, odnosno fibrilacija atrija, a i za tu bolest imamo lijekove koji preveniraju stvaranje ugrušaka. Kao što se vidi, sve navedeno može se liječiti ili kontrolirati, a upravo su to uzroci 80 posto svih moždanih udara.
Samopregledima, mamografijama i ultrazvukom možemo otkriti rak dojke u ranoj fazi. Postoje li neke pretrage, pregledi kojim se može utvrditi rizik od moždanog udara i tako ga spriječiti?
Ne postoje specifične pretrage kojima se prevenira moždani udar, ali zato navedene čimbenike rizika treba redovito kontrolirati. Primjerice, osoba koja ima povišeni krvni tlak mora ga i kontrolirati, nije dovoljno samo uzimati terapiju jer ona može i ne mora adekvatno djelovati. Stoga je samomjerenje krvnog tlaka i prilagođavanje terapije ako nije zadovoljavajuća jedina prava prevencija bolesti krvnih žila. Isto vrijedi i za kontrolu i terapiju šećerne bolesti, povišenih masnoća, odnosno srčanih aritmija. Sve navedeno trebalo bi kontrolirati u godišnjim intervalima, a dijagnosticira li se neka od ovih bolesti, treba se redovito liječiti i češće pratiti.
