Dugotrajno dojenje, iako često smatrano privilegijom i emotivno ispunjavajućim iskustvom, zahtijeva i značajnu fizičku i emocionalnu izdržljivost.
Koliko dugo mame obično doje?
Prema procjenama, oko 11,5% roditelja doji duže od dvije godine. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje nastavak dojenja zajedno s uvođenjem čvrste hrane i nakon dvije godine, dok američki prehrambeni smjernice savjetuju dojenje barem godinu dana. Statistički gledano, ipak malo majki doji tako dugo.
Podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da 83,2% beba započinje život s barem dijelom majčinog mlijeka, što nakon mjesec dana pada na 78,6%. Do šest mjeseci, 55,8% beba još prima majčino mlijeko, a 24,9% isključivo doji.
U dobi od šest mjeseci u Hrvatskoj isključivo je dojeno samo 10 posto djece, a već u rodilištu je 28 posto dojeno, ali i hranjeno adaptiranim mlijekom, podaci su HZJZ-a.
Razlozi za prestanak dojenja mogu biti smanjenje proizvodnje mlijeka, bol tijekom hranjenja ili osobna odluka majke.
Za one koji nastavljaju dojiti, dugotrajno dojenje utječe ne samo na prehranu djeteta, nego i na hormone, razinu energije i nutritivne potrebe majke, što može imati utjecaj na njezino fizičko i mentalno zdravlje.
Što se događa s tijelom majke tijekom dojenja?
Rano postporođajno razdoblje obilježeno je hormonalnim promjenama i fizičkim oporavkom nakon trudnoće i poroda. Progesteron, koji inhibira proizvodnju mlijeka, pada, dok prolaktin i oksitocin, koji kontroliraju proizvodnju i izlučivanje mlijeka, rastu. Tijelo prioritet daje proizvodnji mlijeka, dok istovremeno obnavlja energiju i redistribuira tekućine, objašnjava Nadine Rosenblum, koordinatorica perinatalnog laktacijskog programa u bolnici Johns Hopkins.
Do šest do dvanaest tjedana nakon poroda, mnoge majke primjećuju promjenu u energiji. Hormoni počinju stabilnije djelovati, prelazeći iz faze inicijacije do dugoročnog održavanja dojenja.
Što se mijenja nakon dvije godine?
Oko druge godine, dojenje je biološki dobro uspostavljeno i učinkovitije nego u ranim mjesecima, ističe stručnjak Matheney. Djeca u ovoj dobi obično jedu čvrstu hranu, ali i dalje dobivaju hranjive tvari i antitijela iz mlijeka, što jača imunološki sustav.
Hrana se uzima rjeđe i kraće, a hormonalne fluktuacije su manje drastične. S fiziološke strane, dojenje djeteta od dvije godine manje opterećuje majčino tijelo nego dojenje novorođenčeta, čineći dugotrajno dojenje više održavanjem nego intenzivnim naporom.
Prednosti dugotrajnog dojenja
Neke majke osjećaju poboljšanje emocionalnog stanja. Do dobi djeteta od dvije godine, dojenje često ima mali utjecaj na energiju i može djelovati smirujuće. Većina umora proizlazi iz nedostatka sna, stresa, mentalnog opterećenja i prehrane, a ne samo iz samog dojenja.
Dugotrajno dojenje i iscrpljenost
No, dugotrajno dojenje ipak zahtijeva energiju. David Ghozland, ginekolog iz Orange Countyja, upozorava da je potrebno uzeti u obzir kumulativni nedostatak sna i fizičku iscrpljenost tijekom godina. Čak i ako dijete doji samo jednom ili dvaput dnevno, hormonske reakcije nastavljaju djelovati - prolaktin ostaje povišen, što može smanjiti razinu estrogena, a time i energiju majke.
Kako se brinuti o sebi tijekom dojenja
Stručnjaci savjetuju prioritetno odmaranje i traženje pomoći kako bi majka mogla povremeno odmoriti. “Nitko vas ne bi trebao prisiljavati da dojite duže nego što vaše tijelo može podnijeti. Najveća pogreška je ignoriranje vlastite iscrpljenosti jer se vjeruje da je dugotrajno dojenje uvijek bolje,” ističe dr. Ghozland.
Briga za sebe je ključna: umorna i iscrpljena majka ne može u potpunosti brinuti o djetetu, stoga je važno tražiti savjet zdravstvenog tima ako se pojavi kronična umorenost ili problemi s energijom.
