Svako treće dijete prekomjerne je tjelesne mase, a istodobno je svaka treća reklama na putu do škole posvećena bezalkoholnim pićima ili slatkišima, upozorili su u petak iz HZJZ-a predstavljajući prvo nacionalno istraživanje o oglašavanju hrane i pića u blizini osnovnih škola.
Novo istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s UNICEF-om pokazalo je da su hrvatska djeca na putu do škole svakodnevno okružena oglasima za hranu i pića, od kojih su mnogi nezdravi i usmjereni izravno njima. Ovo je prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj, a njegovi rezultati pružaju jasnu sliku utjecaja oglašavanja na prehrambene navike djece.
Koje reklame djeca najviše vide
Rezultati pokazuju da gotovo polovica oglasa za hranu i bezalkoholna pića uključuje slatkiše, gazirana i zaslađena pića, slane grickalice i pekarske proizvode.
Gotovo svaki treći oglas (29,1 %) promovira proizvode s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli. S druge strane, oko četvrtine oglasa odnosi se na mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke – proizvode s povoljnijim nutritivnim profilom koji su važni za zdravlje djece.
Više od polovice oglasa (52,4 %) nije u skladu s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za oglašavanje hrane djeci. Konkretno:
- 5 od 6 oglasa za slatke proizvode i slane grickalice nije bilo u skladu s kriterijima,
- 3 od 4 oglasa za bezalkoholna pića,
- 4 od 5 oglasa za prerađeno meso, perad i ribu.
Za 32,2 % oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost zbog nedostatka nutritivnih podataka o proizvodima, dok je 15,4 % oglasa bilo u skladu s WHO kriterijima.
HZJZ ističe da trenutni Zakon o elektroničkim medijima predviđa samo dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.
Utjecaj na djecu - pretilost i mentalno zdravlje
Podaci Europske inicijative praćenja debljine pokazuju da 36,1 % osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što nas svrstava na četvrto mjesto u Europi, odmah iza Cipra, Italije i Grčke. Pretilost nije samo tjelesni problem – ona negativno utječe i na mentalno zdravlje, psihosocijalni razvoj i školsku uspješnost djece. Dugoročno, pretilost može smanjiti očekivano trajanje života za čak 3,5 godine do 2050. godine, a predstavlja i veliki ekonomski izazov.
Stručnjaci ističu da izloženost oglasima s visokim udjelom šećera, masti i soli povećava unos takvih proizvoda, što doprinosi debljini i oblikuje prehrambene navike već od malih nogu. Djeca vrlo često donose odluke u skladu s poticajima iz okoline, a ne vlastitim svjesnim izborom.
Digitalni aspekt i multisektorski pristup
Osim vanjskih reklama, djeca su danas izložena i digitalnom oglašavanju na mobilnim uređajima i drugim platformama, što dodatno pojačava njihov utjecaj. Stručnjaci upozoravaju da je gotovo nemoguće izbjeći utjecaj takvog marketinga.
Upravo zbog toga multisektorska suradnja i regulacija oglašavanja hrane i pića ključni su za zaštitu djece. Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u, naglašava da istraživanje pokazuje potrebu za stvaranjem okruženja koje potiče zdravije prehrambene izbore i doprinosi očuvanju zdravlja djece.
Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, dodaje:
„Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje. Okruženje koje promiče nezdrave prehrambene navike direktno ugrožava dobrobit djece. Regulacija marketinga hrane i pića, osobito prema djeci, dio je rješenja.“
Preporuke istraživanja
Istraživanje navodi nekoliko ključnih preporuka:
- Uvođenje jasnog regulatornog okvira za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića usmjerenog djeci,
- Reguliranje vanjskog oglašavanja u blizini škola,
- Uspostava sustava praćenja marketinških komunikacija, uključujući digitalne kanale,
- Jačanje multisektorske suradnje za stvaranje zdravijeg okruženja za djecu.
