U KBC–u Zagreb svečano je otvorena nova Klinika za dječju i adolescentnu psihijatriju, piše zdravlje.gov.hr. To je pomak koji bi mogao pomoći odgovoru na jedan od većih javnozdravstvenih izazova današnjice - rastuće probleme s mentalnim zdravljem djece i mladih u Hrvatskoj.
Na svečanosti novoosnovane Klinike prisustvovali su ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Fran Borovečki, predstojnik Klinike prof. prim. dr. sc. Ivan Begovac, te brojni djelatnici i uzvanici.
Klinika objedinjuje:
- multidisciplinarni pristup u liječenju anksioznih i depresivnih poremećaja, samoozljeđivanja i poremećaja hranjenja,
- ranu detekciju i liječenje, što omogućava pozitivan ishod u 70–80% slučajeva,
- 9 stacionarnih kreveta, uz fokus na dnevno bolničko liječenje prema načelu deinstitucionalizacije
"Nova klinika podiže stručnu i edukativnu razinu ustanove te je referentni centar Ministarstva zdravstva, koji kreira i vodi politiku razvoja i pružanja zdravstvenih usluga. Mentalno zdravlje jedan je od strateških prioriteta Ministarstva", istaknula je ministrica Hrstić.
Ministarstvo zdravstva dodatno osigurava:
- 70 specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije, 180 iz opće psihijatrije u Nacionalnom planu specijalističkog usavršavanja za 5-godišnje razdoblje,
- 24 mobilna tima za psihijatriju,
- 33 dispanzera za psihološko zdravlje,
- 133 psihijatrijska tima za rad u zajednici,
- 70 timova za prevenciju ovisnosti.
Visok udio djece s poteškoćama mentalnog zdravlja
10. listopada obilježava se Dan mentalnog zdravlja, a prema izvještajima, u Hrvatskoj je više od 50 000 djece suočeno s problemima mentalnog zdravlja - depresijom, anksioznošću, poremećajima ponašanja, poteškoćama u učenju, samoozljeđivanjem i suicidalnošću, piše Srednja.hr. Također, mediji upozoravaju da su mentalni poremećaji kod djece i mladih u jednoj godini porasli za čak 300%, a pokušaji suicida za 280%.
Ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, na otvaranju je istaknula da trenutno u Hrvatskoj nedostaje oko 70 dječjih psihijatara te da je u novom petogodišnjem nacionalnom planu specijalističkog usavršavanja, koji je u e-savjetovanju, predviđeno raspisivanje 70 specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije te 180 iz opće psihijatrije, piše tportal.
Predstojnik Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Ivan Begovac naveo je da svako šesto dijete u Hrvatskoj ima neki mentalni poremećaj, a najčešće su to anksiozni i depresivni poremećaji, samoozljeđivanje i poremećaji hranjenja. "Primjećujemo značajan porast tih slučajeva", kazao je te dodao da tek oko 30 posto djece i mladih dođe do stručne pomoći, a rana detekcija i liječenje ključni su za prevenciju i uspješan oporavak jer se tada pozitivan ishod postiže u 70 do 80 posto slučajeva.
Ističe kako postoji sve veća potreba za dječjom psihijatrijskom pomoći a kliničke slike su sve složenije i polimorfne, dok se liječenje temelji na multimodalnosti i multidisciplinarnosti, za razliku od prije 20 ili 30 godina. U dječjoj psihijatriji stigma nije samo vanjska, nego i unutarnja – roditelji se često pitaju jesu li oni krivi. Naš je zadatak pružiti podršku, razumijevanje i nadu“, rekao je Begovac.
Prema nekim podacima iz 2024., jedan od izraženih problema je da u državi ima samo 55 psihijatara koji skrbe o djeci i mladima, od kojih su mnogi blizu umirovljenja, a većina je koncentrirana u većim gradovima (posebice Zagrebu). Specijalizanata iz dječje psihijatrije jako je malo - tek 18. Kapacitet bolničkih kreveta u Hrvatskoj za najteže slučajeve je malen - u Zagrebu se za cijelu državu ugovara tek 37 kreveta u bolnici koja prima najteže slučajeve.
Budući da su stručnjaci i bolnički centri koncentrirani u većim gradovima, djeca i mladi u ruralnim ili manje razvijenim područjima često nemaju adekvatan pristup stručnoj pomoći.
Zbog stigme obitelji ne traže pomoć
Pandemija COVID-19 ograničila je socijalnu interakciju, školu u učionicama, dostupnost vanškolskih aktivnosti i povećala osjećaj izolacije. To je pojačalo stres u djece i mladih. Potresi su unijeli dodatnu nesigurnost i traumu u pogođena područja, što može imati dugoročan učinak na mentalno zdravlje mladih generacija, izvještava UNICEF.
Dodatno, ekonomska nesigurnost i socijalni pritisak, uključujući siromaštvo, nezaposlenost roditelja i digitalni stres (velika izloženost ekranima, cyberbullying) doprinose kroničnom opterećenju mladih.
Mnogi mladi i njihove obitelji ne traže pomoć zbog srama, straha ili nedostatka znanja da se simptomi mogu liječiti. UNICEF upozorava da “mnoga se djeca i mladi… nose u tišini, sami.” Stigma prema mentalnim poremećajima ometa javni razgovor i ulaganje u podršku u zajednicama i školama.
Otvaranje nove Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC-u Zagreb može biti važan korak naprijed. Klinika je namijenjena pružanju specijaliziranih dijagnostičkih i terapijskih usluga djeci i adolescentima - od ranih uzrasta do 18 godina. U klinici se planiraju koristiti psihoterapijske metode, razgovor, ali i, prema potrebi, medikamentozna terapija.
Također, u sklopu Klinike uređen je i atrij (s mali vrtom, ljuljačkama i prostorom za druženje), što ima simboličku, ali i psihološku važnost - da se dijete ne osjeća isključivo „zdravstveno“, nego i podržano u ozračju koje nije isključivo bolničko.
Otvaranje nove Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju u Zagrebu je pozitivan i važan korak, znak da sustav zdravstvene skrbi prepoznaje ozbiljnost problema mentalnog zdravlja kod mladih.
