Kada pomislite na novu generaciju koja 'preuzima' svijet, očekivali biste da će biti pametnija od prethodnih generacija. Napokon, imaju prednost znanstvenih i tehnoloških napredaka, ali i bogatiju povijest iz koje mogu učiti.
No, prema Chrisu Meloreu, pomoćnom uredniku za znanost u američkom Daily Mailu, Generacija Z(rođeni od oko 1997. do 2012.) je prva generacija u povijesti koja je ocijenjena manje inteligentnom od svojih roditelja otkad znanstvenici prate kognitivne sposobnosti – od kasnih 1800-ih. Najgore je što tehnologija koja bi im trebala pomagati zapravo može usporavati njihov razvoj, piše YourTango.
Tehnologija u školama kao prepreka
Dr. Jared Cooney Horvath, nekadašnji učitelj, a danas neuroznanstvenik, smatra da je korištenje tehnologije u obrazovanju glavni razlog zbog kojeg Generacija Z ne može pratiti razvoj svojih prethodnika. Nedavno je svjedočio pred Odborom američkog Senata za trgovinu, znanost i transport, ističući da edukacijska tehnologija (EdTech) ograničava kognitivni razvoj djece.
EdTech, ili edukacijska tehnologija, sve jeprisutnija u školama. Dani listanja kroz enciklopedije ili grupnog rješavanja zadataka iz matematike gotovo su nestali. Umjesto toga, djeca uče slično kao što konzumiraju sadržaj online – kroz kratke videozapise koji sažimaju složene koncepte.
“Što djeca rade na računalima?” pita Horvath. “Skrolaju. Umjesto da obrazovanje oblikujemo prema onome što želimo da djeca nauče, prilagođavamo ga alatu. To nije napredak, to je predaja.”
Horvath procjenjuje da je pad u učenju započeo oko 2010. godine, kada su škole počele masovno koristiti tehnologiju. Iako učitelji već dugo koriste računala, a pametne ploče u učionicama nisu novost, danas svaki učenik ima prijenosno računalo i tablet.
“Čini se da su krivi alati koje koristimo u školama,” kaže Horvath. “Podaci pokazuju da kad zemlje široko uvode digitalnu tehnologiju u školama, akademski rezultati značajno opadaju.”
Interakcija je ključna
Horvath ističe da, iako je tehnologija svugdje prisutna i neizbježna, ona nikada nije trebala biti primarni način učenja. Ljudi najbolje uče kroz interakciju s drugima, a gledanje u ekran može zapravo ometati proces učenja.
Tinejdžeri konstantno koriste tehnologiju, stoga je razumljivo da bi trebali pauzu u školama. CDC je izvijestio da 50,4% tinejdžera provodi najmanje četiri sata dnevno pred ekranom, a često i više. Horvath je u razgovoru za New York Post rekao: “Više od polovice vremena kad je tinejdžer budan, pola tog vremena provodi gledajući u ekran.”
Posljedice prekomjerne uporabe tehnologije
Studija objavljena u Dialogues in Clinical Neuroscience upozorava da prekomjerna izloženost tehnologiji može imati štetne učinke:
- pojačani simptomi ADHD-a
- smanjena emocionalna i socijalna inteligencija
- ovisnost o tehnologiji
- socijalna izolacija
- ometani razvoj mozga
- poremećen san
S druge strane, određene aplikacije, videoigre i online alati mogu biti korisni za mozak, ističu istraživači.
Iako se može činiti da pristup ogromnoj količini informacija čini djecu pametnijima, stalno gledanje u ekran i učenje prema modelu koji to omogućuje ima posljedice. Mladi ljudi uče iz sažetaka umjesto iz originalnih tekstova i sada zbog toga pate.
