Lokve su na Mediteranu uvijek bile izvor života; iz njih se crpila voda za piće za potrebe lokalnog stanovništva, napajala stoka, zalijevali vrtovi, pa i pralo rublje i gasili požari. Pojavom gusterni, lokve su izgubile svoju primarnu funkciju, u brojnim su mjestima zatrpane i kao takve nepravedno zapostavljene, jer su staništa i izvor pitke vode za životinje i biljke koje ondje obitavaju te, kao takve, važne za očuvanje ekologije. Dobro to znaju i na Žirju, otoku u šibenskom arhipelagu, na kojem Amaterska kulturna udruga Žirje čini sve kako bi revitalizirala svoju, u promjeru 40-ak metara široku lokvu, koja je – između ostalog – važna jer je stanište za vretenca (vilinske konjice, lat. Odonata), koji su jedni od najboljih indikatora čistog okoliša.
"Prije nekoliko godina pokrenuli smo projekt Za(Zeleni) otok, kojim smo, između ostalog, namjeravali obnoviti suhozide i organizirati čišćenje same lokve. Tada smo obnovili tek manji dio suhozida. Lokva je danas zarasla u draču, nije pristupačna, no već za nekoliko tjedana to će se, zahvaljujući financijskim sredstvima iz Inina Zelenoj pojasa, promijeniti. U planu je, osim revitalizacije lokve, i obnova suhozida te postavljanje edukacijskih ploča, kao i 'skulpture' žene sa sparom (okruglim jastučićem napunjen vunom ili krpicama) i drvenim vidrom, u kojem su nekada žene na glavama nosile vodu. Pored toga, posadilo bi se tridesetak stabala oko Lokve i postavile klupe za sjedenje“, kaže Jere Bilan, predsjednik Amaterske kulturne udruge Žirje, koji se u ime 40-ak stalnih mještana, mahom starijih osoba, ali i svih drugih koji vole ovaj otok, zahvaljuje Ini.
INA je, naime, još 2014. pokrenula Zeleni pojas, natječaj za sufinanciranje ekoloških projekata kojima je cilj očuvanje okoliša u lokalnim zajednicama. U proteklih 10 godina u sklopu Zelenog pojasa podržali su tako čak 149 projekata i uložili više od 420 tisuća eura. Među 15 projekata koji su i ove godine došli u fokus zbog njihove važnosti za lokalnu zajednicu, ali i bolju, zeleniju i održiviju budućnost cijelog društva, projekt je "Lokva za budućnost“ Amaterske kulturne udruge Žirje.
Revitalizacijom lokve na Žirju stvara se preduvjet za obnovu poljoprivrednih parcela i
regeneraciju otočne zajednice koja će svoj napredak temeljiti na ekološkoj proizvodnji. Nadalje, ovo bi mjesto i dalje ostalo stanište za vretenca, kukce starije od dinosaurusa, koji se mogu vidjeti samo u biološki zdravim područjima i koji se, primjerice, hrane komarcima. Ptice selice koje preko Žirja lete u toplije krajeve, ovdje se često zaustavljaju. Inače, zahvaljujući odlični projektima brojnih lokalnih udruga, ali i Ini koja je prepoznala njihovu vrijednost i financijski im pomogla, u sklopu Zelenog pojasa uređene su brojne zelene staze, očišćene livade, šume, podmorja, priobalja, jezera i rijeke, obnovljena su prihvatilišta za životinje, otvorene učionice u prirodi… , a sad je došlo i vrijeme za malu, ali itekako važnu – lokvu na Žirju. Koliko je važan ovaj program govori i to da je Zeleni pojas kao primjer dobre prakse uvršten u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu jer izravno doprinosi očuvanju života na Zemlji, jednom od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
*Sadržaj nastao u suradnji s Inom.
