Gledate li stalno u pod, nikad nećete vidjeti dugu - životni je moto kojim se vodio Charlie Chaplin, nikad zaboravljena zvijezda nijemog filma, koji je umro na Božić prije 33 godine. Taj filmski virtuoz i danas nadahnjuje ljude prenoseći im poruku kako je smijeh jedini lijek za sve probleme s kojima se suočavaju. I samog Chaplina često su pogađale mnoge životne kušnje, no zahvaljujući vedrom duhu, nije želio odustajati od snova, pretvarajući svoje patnje u ironiju i smijeh. Njegov lik Skitnice zauvijek je promijenio lice filmske umjetnosti, a na sâm spomen Charlieja Chaplina svi će se odmah sjetiti lutalice u uskom kaputu, prevelikih hlača i cipela čiji su zaštitni znak bili potkresani brkovi, polucilindar i bambusov štap. Slavni Britanac rođen je 16. travnja 1889. u Londonu kao Charles Spencer Chaplin, a njegovi roditelji koji su se razveli kad su mu bile tri godine, bili su zabavljači u varijeteu. Otac Charles Chaplin stariji, inače romskog podrijetla, bio je alkoholičar, vrlo je rijetko komunicirao sa sinom, a svoju je obitelj napustio nedugo nakon sinova rođenja. Majka mu je bila glumica Lily Harvey, poznatija kao Hannah Harriet Hall, uglavnom je pjevala po barovima, a karijeru ove irske Židovke okončala je bolest grla. Njezina prva veća kriza dogodila se 1894., kad je nastupala u The Canteenu, vojnom kazalištu u blizini Londona, gdje su obično dolazili pijanci. Kad ju je izdao glas, tada petogodišnji Charlie popeo se na pozornicu i završio njezin nastup, otpjevavši svima dobro poznatu pjesmu ‘Jack Jones’. Bio je nagrađen gromoglasnim pljeskom, a gosti bara zasuli su ga kišom sitnog novca. Nakon očeve smrti, koji je 1901. umro od ciroze jetara, stanje Charliejeve mame postajalo je sve teže. Hannah je sve češće ostajala bez glasa, teško se mireći s tim da je samohrana majka pa je ubrzo završila u umobolnici potpuno izgubivši razum. Mali je Charlie završio u sirotištu u Lambethu u Londonu, a nakon nekoliko tjedana i u londonskoj školi za siromašne. Upravo te rane godine njegova djetinjstva imat će u budućnosti veliki utjecaj na mnoge Charliejeve likove, inspirirane bijedom i siromaštvom. U to se vrijeme Charlie sa starijim polubratom Sydneyem uglavnom skitao po ulicama, a dvojica braće za život su zarađivala plešući i pjevajući po sirotinjskim londonskim četvrtima. Buduća zvijezda nijemog filma radio je i kao prodavač cvijeća, puhač stakla, vratar i raznosač drva, istodobno učeči ples, žonglerstvo i akrobatiku. S dvanaest godina, Charlie je prvi put nastupio u predstavi, a nakon desetomječne stanke zaredali su se i njegovi prvi glumački angažmani. Nedugo nakon što je upoznao Freda Karna, koji je 17-godišnjeg Charlieja primio u svoj ansambl, Charlie se s njegovom trupom 1910. otisnuo preko bare i došao u New York. Kad ga je potkraj 1913. zapazio filmski producent Marc Sennett, odmah mu je ponudio potpisivanje ugovora, pa se Chaplin s bratom preselio u Hollywood. Treći član njihove skromne družine bio je njegov pansionski cimer Stan Laurel, koji će poslije postati poznat kao Stanlio - mršavi dio slavnog komičarskog para Stanlija i Olija. Charliejevi prvi radovi bili su u produkciji Keystone Studiosa, a prve je godine snimio 35 kratkih nijemih filmova u kojima je stvorio popularni lik Skitnice, čija je odora nastala sasvim slučajno. Naime, Chaplin je od svojih kolega morao brzo posuditi dijelove budućeg kostima, a kad je slučajno iskombinirao vrećaste hlače s uskom jaknom, polucilindrom i golemim cipelama, kojima je dodao crne brkove i vlastiti bambusov štap, lik simpatičnog Skitnice mogao je i službeno nastati. - Nisam imao pojma kakvu šminku staviti. Želio sam da sve bude kontradiktorno: vrećaste hlače - uski kaput, mali šešir - velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem mnogo stariji muškarac, pa sam dodao male brkove jer sam pomislio da će mi dodati godine bez skrivanja mog izraza. Nisam imao pojma o liku. Ali kad sam se odjenuo, odjeća i šminka dali su mi ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga poznavati, a s vremenom sam izlazio na pozornicu kao da sam takav rođen - rekao je Chaplin koji je ubrzo počeo režirati i montirati vlastite filmove kojima je ostvario zamijećen uspjeh kod publike i koji se smatraju najutjecajnijim komedijama u povijesti filma. Kad je 1918. s bratom otvorio filmski studio u Los Angelesu, kritičari su se već tada složili da je Chaplin u svom radu sjajno ujednačio komične i sentimentalne dijelove, a svaki njegov film (‘Mališan’, ‘Žena iz Pariza’, ‘Potraga za zlatom’, ‘Cirkus’, ‘Svjetla velegrada’, ‘Moderna vremena’), dočekan je s pozitivnim kritikama. Bilo je tako i nakon dolaska zvučnog filma, od kojih je prvi u nizu bio i danas često spominjan ‘Veliki diktator’ iz 1940. Sniman je u SAD-u, a predstavljao je čin prkosa protiv politike koju je vodio Adolf Hitler, inače veliki obožavatelj Chaplinovih filmova. On sam glumio je diktatora Adenoida Hynkela, ali i drugi lik, Židova, koji je, kako kažu kritičari, utjelovljenje njegovog klasičnog lika Skitnice. Komičar je poslije pozornost privukao i filmovima ‘Svjetla pozornice’, ‘Kralj u New Yorku’ te ‘Grofica iz Hong Konga’, a sve glazbene teme redom su postale evergreeni. Jednu od pjesama ‘Love, This is My Song’, početkom sedamdesetih na Unicefovoj gala svečanosti u Ženevi otpjevala je i naša Tereza Kesovija, dobivši od Chaplina velike pohvale za nastup. Ni kad je bio na vrhuncu popularnosti u Americi, Charlie nije želio uzeti američko državljanstvo jer se stalno nalazio na udaru različitih političkih organizacija koje su ga sumnjičile da je komunist i razvratnik. Kad je 1952. doznao da mu je tadašnji ministar pravosuđa uskratio vizu za povratak u Ameriku, Chaplin se zakleo da ondje više nikad neće kročiti nogom. Novi je dom našao u selu Corsier, nekoliko kilometara udaljenom od švicarskog Montreuxa, a njegova lijepa dvokatna vila, udaljena 500 metera od ulice i znatiželjnih prolaznika, ubrzo je postala okupljalište svjetske elite. Popularni Skitnica u Obećanu Zemlju vratio se tek 1972., i to kako bi primio počasni Oscar za poseban utjecaj i razvoj filmske umjetnosti 20. stoljeća. Svaka zvijezda naposljetku padne, pa je tako i Charliejeva u jednom trenutku počela blijedjeti, a tri su razloga tomu - dolazak zvučnog filma, politika i žene. Kad je o ženama riječ, imao ih je mnogo, ženio se čak četiri puta i iza sebe ostavio jedanaest nasljednika. Prema nekim biografijama, Chaplinov ljubavni život poslužio je kao inspiracija piscu Vladimiru Nabokovu za popularnu ‘Lolitu’, a njegova sklonost prema mlađim partnericama nije nikad bila dobro prihvaćena u očima javnosti. Upravo zato stvorena je negativna medijska slika o komičaru koja je naštetila mnogim njegovim filmovima i obiteljskom životu. Mildred Harris imala je samo 16 godina kad se 1918. udala za Charlieja kojem je to bio prvi brak. Njezina ga je majka pričom o lažnoj trudnoći prisilila da se vjenča za Mildred, a nedugo prije razvoda braka koji je potrajao dvije godine, popularna dječja glumica doista je i rodila, no dijete je umrlo nakon tri dana. Tijekom brakorazvodne parnice, Chaplin je tvrdio da je Mildred imala lezbijsku aferu s poznatom glumicom Allom Nazimovom. Ona je, pak, te tvrdnje odbacila uzvrativši da joj je suprug teški seksualni ovisnik. Čini se da su Chaplinu bile suđene 16-godišnje djevojke jer je i njegova druga supruga Lita Grey, koju je upoznao na snimanju ‘Mališana’, također imala toliko godina kad ga je upoznala dok je njemu bilo 35. Vjenčali su se 1924., a u braku su dobili dva sina - Charlesa Chaplina mlađeg i Sydneya Earlea Chaplina. Nakon što su se 1928. razveli, Chaplin je morao platiti 825 tisuća dolara uz gotovo milijun dolara sudskih troškova, zbog čega je popularni komičar i posijedio. O njegovoj trećoj supruzi Paulette Juliet Goddard ne zna se mnogo, a poznato je tek da su se u tajnosti vjenčali u Kantonu u Kini 1936. i živjeli zajedno do 1942. Tada se pričalo kako Juliet nije dobila ulogu u filmu ‘Zameo ih vjetar’ jer nije željela potvrditi da se udala za Chaplina. Imala je 19 godina i bila je Chaplinova najstarija odabranica, a kad je napokon priznala brak s njim, mnogi su nagađali da je to učinila samo da ne našteti svojoj karijeri. Ljubav svog života, 17-godišnju Oonu O’ Neill, Chaplin je upoznao kad su mu bile 53 godine, a njome se oženio 1943. Nekoliko mjeseci prije njihova susreta, proživljavao je mučan sudski proces u kojem ga je starleta Joan Barry, koja je patila od ozbiljnog mentalnog poremećaja, tužila da je otac njezina djeteta. Iako je bio oslobođen optužbe, brak s Oonom razljutio je njezina oca, glasovitog dramatičara Eugenea O’Neilla, zbog čega ju je i razbaštinio. No s vremenom se pokazalo da Oona nije pogriješila jer je sa suprugom ostala sve do njegove smrti, rodivši mu osmero djece - kćeri Geraldine, Josephine, Jane, Victoriju i Annette Emilie te sinove Christophera, Eugenea i Michaela. Najstarija kći Geraldine pošla je očevim stopama i postala cijenjena glumica, a u hvaljenom biografskom filmu ‘Chaplin’ glumila je svoju baku s očeve strane. Charlie se uz četvrtu suprugu poprilično smirio, a u tom je braku napokon okusio pravu ljubav. Supružnici su pružili jedno drugom ono što im je oduvijek nedostajalo - ona je žudjela za ocem koji je nju i majku napustio kad su joj bile dvije godine, a Charlie je tražio njezinu potporu kad mu je karijera bila na zalazu. Oona je nadživjela supruga četrnaest godina, a posljednje su joj godine bile jako nesretne jer se od tuge zbog Chaplinove smrti odala alkoholizmu. Premda se slavni ‘Skitnica’ redovito bavio sportskim aktivnostima, a nije pušio ni pio, njegovo se zdravstveno stanje naglo počelo pogoršavati potkraj šezdesetih godina, nakon što je završio posljednji film ‘Grofice iz Hong Konga’. Umro je u snu na Božić 1977. u švicarskom Veveyu, a kad je zauvijek zaklopio oči, imao je 88 godina. Ni nakon smrti, Chaplin nije uspio pronaći vječni mir. Naime, njegovo su tijelo, pokopano na groblju Corsier-sur-Vevey, u noći sa 1. na 2. ožujka 1978. ukrali emigranti, Poljak Roman Wardas i Bugarin Gančo Ganev, želeći od Chaplinove obitelji iznuditi 600 tisuća dolara. Ubrzo su pali u ruke policije, a komičarevo tijelo zakopano na njivi 20-ak kilometara od Veveya, pronašao je seljak kojem je plug zapeo za lijes dok je sijao pšenicu. Charlie Chaplin ponovno je pokopan u istoj grobnici, no ovaj je put njegovo tijelo pokopano ispod debelog sloja betona kako bi se spriječili mogući ponovni pokušaji krađe. - Život je tragedija kad se gleda izbliza, a komedija kad se gleda iz širokog kuta - izjavio je jednom Charlie Chaplin, i ne sluteći da je time najbolje opisao sebe, jer svi ćemo se jednoglasno složiti da je bio istinski genij koji je svojim pošalicama zabavljao i nasmijavao cijeli svijet.
Napisao Vinko Paić Fotografije Image Forum, Camera Press/Guliver, Rex
