Listopad je ‘ružičasti’ mjesec posvećen borbi protiv raka dojke, najčešćeg i najsmrtonosnijeg oblika te bolesti koji pogađa žene u Republici Hrvatskoj. Zato je iznimno važno podignuti svijest o važnosti primarne i sekundarne prevencije te redovitih pregleda koji spašavaju život.
- Primarna prevencija odnosi se na usvajanje zdravih životnih navika koje bi mogle smanjiti mogućnost nastanka tumora. Smrtnost od raka dojke pada pa je 2014. više od 1000 žena umrlo od te bolesti, a prošle je godine preminulo 750 žena. To pokazuje da je dijagnostika napredovala, da tumore otkrivamo sve ranije i da je liječenje sve bolje. Ipak, iz godine u godinu broj oboljelih žena raste, što znači da se ne brinu dovoljno o svojemu zdravlju. Postoje dokazani faktori koji utječu na pojavu raka dojke. Prekomjeran tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, alkohol, nezdrava i pretežno masna te mesna prehrana s malim udjelom vlakana samo su neki od njih. Zaista smo u vrhu Europe kada je riječ o tim nezdravim navikama pa je iznimno važno educirati stanovništvo kako bi više pozornosti posvetilo svojemu zdravlju jer to ne utječe samo na rak dojke, nego i na druge bolesti - objašnjava Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije.
Postoji zabluda da je rak dojke nasljedan i da se na njegovu pojavu ne može utjecati
- Sekundarna prevencija također je vrlo važna. Postoji nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke kojim se svake dvije godine pozivaju žene u dobi od 50. do 70. godine života na mamografski pregled. No znatan broj žena obolijeva i prije 50. i zato ih treba osvijestiti da bi već nakon što navrše 30 godina trebale redovito obavljati samopreglede, a povremeno i ultrazvuk, ovisno o rizičnim faktorima. Ankete koje je Udruga P.I.N.K. life provela na većem uzorku pokazuju da malo žena obavlja samopregled dojki, što je loše jer se tako može napipati dio karcinoma. Postoji zabluda da je rak dojke nasljedan i da se na njegovu pojavu ne može utjecati, ali to nije točno. Samo je između 10 i 15 posto karcinoma dojke genetski prouzročeno, a između 85 i 90 posto uzrokuju mutacije gena koje nisu nasljedne nego nastaju tijekom života pod utjecajem okolišnih faktora - ističe onkologinja sa Zavoda za radioterapijsku i internističku onkologiju Klinike za tumore koja nam je objasnila koji simptomi zahtijevaju javljanje liječniku.
- Uz kvržicu koja se može napipati postoje i brojni drugi simptomi kojih žene često nisu svjesne. To su promjena boje kože na nekom dijelu dojke, uvlačenje bradavice, kvrga pod pazuhom ili kod ključne kosti, bol u dojci koja nije povezana s ciklusom... - otkriva liječnica koja ženama preporučuje obavljanje samopregleda jednom mjesečno, najbolje u prvoj polovici menstrualnog ciklusa. - Žene često kažu da su im dojke kvrgave i zanemaruju samopreglede jer uvijek nešto napipaju. Zato ih nije loše početi obavljati već nakon 20. godine jer tako upoznajete svoje grudi i znate koje su kvržice normalne, a koje ne. Naravno da se neće svaki karcinom tako otkriti, ali smatra se da se trećina njih može samostalno napipati - objašnjava stručnjakinja i dodaje kada se kod djevojčica mora početi graditi svijest o zdravlju dojki.
- Od puberteta, čim dobiju prvu menstruaciju i počnu im se razvijati grudi. Kod mladih djevojaka grudi su vrlo ‘guste’, imaju puno žljezdanog, a manje masnog tkiva i zato su pune kvržica, što je normalno. Treba ih već tada educirati o samopregledu te što je kod grudi normalno, a što nije - zaključuje dr. Rendić-Miočević te napominje da tijekom lockdowna zbog pandemije nisu zaustavljena liječenja (operacije, kemoterapije i zračenja), ali dijagnostika je bila odgađana, a rezultat toga vidjet će se za dvije, tri godine.
