Hrvatskom je jučer odjeknula vijest o smrti Matije Dedića. Osim velike ljubavi prema glazbi, on je imao još jednu veliku strast - košarku, koju je toliko volio da je i čak s visinom od 167 centimetara želio trenirati i igrao za trećeligaški austrijski klub.
‘Glazba je ljubav, a košarka ljubavnica. Sa svojih 167 centimetara došao sam u situaciju da koliko vremena provodim za klavirom, toliko budem i na košarkaškom terenu i šutiram. Kad sam otišao u Graz, na jednom terenu mi je prišao jedan čovjek i rekao da pola sata nisam promašio ni s jedne pozicije. Rekao mi je da očito nisam čovjek za teretanu, da sam nizak, ali da nisam promašio ni tricu. Rekao sam mu da studiram na Muzičkoj akademiji, odsjek jazz, da volim basket i da sam stalno na terenu. Pozvao me da sljedećeg četvrtka dođem u Geaka klub, koji je bio prvoligaš u nogometu, a trećeligaš u košarci... Otišao sam na trening i godinu dana igrao za klub’, ispričao je Matija prije nekoliko godina za Mozzart Sport.
Navijao je za Cibonu, a kamere su ga više puta ‘ulovile’ na košarkaškim utakmicama. Divio se Draženu Petroviću, kojeg je prvi put vidio 1986. godine.
‘Gledao sam ga protiv Reala koji je bio uvjeren da dobija solidnu Cibonu. Međutim, mi smo imali multitalentiranog igrača koji im je dao 44 poena tako lagano, bez zamora, da je izgledalo kao da je postigao 25. Tako ih je razorio i razarao godinama da su ga na kraju kupili, nisu imali drugo rješenje. To je bio moj Šibenčanin Dražen Petrović’, poručio je.
Rekao je i da je prestao igrati košarku kad je počeo dobivati sve više glazbenih angažmana, jer se bojao ozljede prstiju koja bi mu mogla uništiti glazbenu karijeru. Također, otkrio je da kod kuće ima veliku kolekciju DVD-a s košarkaškim utakmicama, prvenstvima, olimpijskim igrama kojoj su se čudili njegovi prijatelji i ‘stari Cibonaši’, Zoran Čutura i Danko Cvjetičanin.
