U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, 14. veljače 2017. prigodom Valentinova, otvorena je izložba o povijesti vjenčane haljine. Izložbom se otkrivaju mnoge zanimljivosti o vjenčanoj odjeći i običajima kod antičkih civilizacija, vaneuropskih kultura i europskih naroda. Iako danas pri pomisli na vjenčanje zamišljamo bijelu vjenčanicu, nekad nije bilo tako. Kod većine naroda bijela je boja, boja žalosti. Tek vjenčanjem kraljice Viktorije, 1840. godine, bijela haljina postaje popularna među europskim djevojkama, a postupno se proširila i na druge kulture. Modu vjenčanih haljina većinom su diktirala kraljevska vjenčanja, a za naše krajeve od presudne su važnosti ona habsburškog dvora, kojima su se u počast izdavale pjesme i prigodne medalje.

Veći dio izložbe posvećen je ženidbenim običajima na području Kvarnera. Evidentna je razlika između urbanih i ruralnih područja kako u običajima, tako i u odjeći. Izložene fotografije ilustriraju modne mijene vjenčane haljine od 1878., kada nastaje najranije datirana vjenčana fotografija koja se čuva u fundusu Muzeja, pa do šezdesetih godina 20. stoljeća, a šest izloženih vjenčanica prikazuje razdoblje od 1969. godine do danas.

Iz postojećih izvora prikupljene su informacije o tradicijskim običajima i svadbenoj odjeći na Susku, u Puntu, Dubašnici, Bašćanskoj Dragi i Baški na otoku Krku te u Crikvenici i na Kastavštini. Izloženi predmeti: rukom rađena odjeća i posteljina, namještaj i posuđe, dijelovi su dote koju je djevojka donosila u novu obitelj. Kao najvredniji dio mladenkine opreme izdvaja se svečano mladenkino oglavlje, kruna, krunica, jirlanda koja je imala simboličko i apotropejsko značenje, a karakterizira ju šarolikost boja i ukrasa. Izloženi primjerci sa Suska i otoka Krka, te Belog na otoku Cresu, pokazuju svo bogatstvo narodne tradicicije.

Na izložbi se prisjećamo i nekih skoro zaboravljenih običaja. Prije pojave svadbene torte u našim se krajevima služio svadbeni kolač, u Novom Vinodolskom nazivan i kovrtanj. Kolač je u obliku kola, a kao i drugi takvi obredni predmeti (vijenac, prsten), simbol je ujedinjenja mladenaca u braku. Bacanje konfeta i riže potječe još i pretkršćanskoga, poganskog razdoblja kada su se na mladence bacala zrna pšenice, suho voće, cvijeće, a u azijskim krajevima i riža, sve u želji da se mladencima zaželi plodnost. U to se svrhu na Kvarneru koristila pšenica i ječam, a u Delnicama leća.

I dok u pozadini svira Mendelssohnov San ljetne noći, s popularnom temom Svadbenog marša, bez koje ne prolazi skoro niti jedno vjenčanje od vremena kad ga je kraljica Viktorija odabrala za vjenčanje svoje kćeri, upoznajemo bogatu povijest običaja i vjerovanja, povijesnih, kulturnih i društvenih okolnosti utkanih u svilene niti vjenčane haljine.

U povijesnu izložbu Muzeja, uklopljena je izložba keramičkih skulptura autorice Margarete Krstić Nevestice črez vrime koje prikazuju djevojke, nevestice, odjevene u vjenčane haljine 19. i 20. stoljeća, a nastale su prema povijesnim fotografijama i haljinama pohranjenim u ustanovama.

Autorica izložbe je Margita Cvijetinović, a dizajn izložbe i tiskanog materijala potpisuje Vesna Rožman. Izložba je otvorena do 2. travnja 2017. godine.

Preporučujemo

Sve za vaše vjenčanje